Rim, 15. 12. 2001. (IKA) – Svećenik Đakovačke i Srijemske biskupije Vladimir Dugalić obranio je 14. rujna doktorsku disertaciju na Akademiji Alfonsijani u Rimu. Rad s naslovom “Pučka religioznost i odgoj savjesti. Analiza molitvenika na hrvatskome jeziku objavljenih u Slavoniji od 1850-1918.” izradio je pod vodstvom prof. Sabatina Majorana. U ispitnome povjerenstvu bili su prof. Edward Kowalski, prof. Nella Filippi i moderator teze Sabatino Majorano. Doktorska disertacija podijeljena je u dva dijela. U prvome autor ocrtava socio-religijski kontekst Slavonije od 1850 do 1918. U cijeloj Austro-ugarskoj monarhiji, pa tako i u Slavoniji, druga polovica 19. stoljeća obilježena je konkordatom Austro-ugarske monarhije i Svete Stolice 1855. godine. Konkordat je došao na svoj način kao ustuk sekolarizaciji. Za temeljitu i cjelovitu duhovnu obnovu vjernika vodstvo Crkve podupire nastanak i djelovanje mnogih pobožnih udruga koje promiču pučku pobožnost. Riječ je o raznim oblicima euharistijskih pobožnosti, pobožnosti Presvetom Srcu Isusovu i nadasve o Marijanskim pobožnostima. Na evangelizatorskom polju u Slavoniji osobito se ističu isusovci i dominikanci. Reforme pape Pija X. s početka XX. stoljeća u Slavoniji imaju odjek navlastito na liturgijskom području. U drugome dijelu rada Dugalić analizira pučke molitvenike na narodnome jeziku objavljene i raširene u Slavoniji. Riječ je ponajčešće o ponovno tiskanim ili prerađenim isusovačkim, franjevačkim i dominikanskim molitvenicima i katekizmima iz XVIII. stoljeća. “Bogoljubnost molitvena” Antuna Kaničlića i “Nebeszka hrana” Juraja Muliha doživjele su više izdanja i imale su veliku ulogu u ovome razdoblju u formiranju kršćanske savjesti vjernika. Uz ova dva autora Dugalić donosi i mnoge druge autore i njihove molitvenike. Svi ovi molitvenici u raznim izdanjima doživljavali su i preinake. Očito je da su njihovi sastavljači pratili duhovna gibanja u Crkvi i svijetu, rekli bismo teološke naglaske i potrebe trenutka. Pučka pobožnost i molitvenici imaju izuzetnu vrijednost i važnost u Slavoniji. Ne samo da su formirali vjerničku savjest, podjednako su utjecali na kulturni razvoj hrvatskog naroda. Kao i u drugim krajevima i narodima tako i u Slavoniji, molitvenik je za mnoge bio katekizam, priručnik vjere, kompendij duhovnih poruka, jedino štivo. U tome smislu i glavni instrument u odgoju vjerničke savjesti.
Svećenik Vladimir Dugalić rođen je 12. veljače 1965. u Osijeku. Za svećenika je zaređen u Đakovu 29. lipnja 1989. Nakon ređenja bio je kapelanom u Donjem Miholjcu (1989-1990) i Osijeku III, župa Preslavnog imena Marijina u Donjem Gradu (od siječnja do kolovoza 1990.). Od jeseni 1990. do 1995. boravio je u Papinskome hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu. Kroz to vrijeme pohađao je studij moralne teologije na Alfonzijanskoj akademiji u Rimu. Magistrirao je u veljači 1993. godine, a od jeseni 1995. predaje moralno bogoslovlje na Teologiji u Đakovu. (i12374hr/bn/mjb)