SVEEANO OTKRIVANJE SPOMENIKA PAPI IVANU PAVLU II. NA OTOKU BRAEU "Mi danas zahvaljujemo Sv. Ocu ne samo kao vjerskom poglavaru, vea i za obranu naše pravde, slobode i mira", istaknuo je kardinal Kuharia
Selca (IKA )
Selca, 8. 9. 1996. (IKA) - Uz drugu obljetnicu Papina pohoda Hrvatskoj sveeano je 7. kolovoza otkriven spomenik Ivanu Pavlu II. u Selcima na otoku Braeu. Spomenik je otkrio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi uz sudjelovanje
Selca, 8. 9. 1996. (IKA) – Uz drugu obljetnicu Papina pohoda Hrvatskoj sveeano je 7. kolovoza otkriven spomenik Ivanu Pavlu II. u Selcima na otoku Braeu. Spomenik je otkrio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi uz sudjelovanje mons. Joška Šantiaa i don Joška Rubiniaa, a prigodni govor održali su Milan Bešlia i selaeki župnik don Stanko Jereia. Nuncij Einaudi prenio je pozdrave i apostolski blagoslov Sv. Oca: “Ovaj spomenik, osim svoje kulturne, umjetnieke i turistieke vrijednosti, jest i dragocijeni izraz poštovanja i ljubavi prema osobi Sv. Oca, koji je svoju naklonost i ljubav prema Hrvatskoj zajameio i oeitovao u mnogobrojnim i dobro poznatim okolnostima. Neka ovaj spomenik bude trajno sjeaanje na duhovne vrijednosti koje promiee Sv. Otac i znak Boga, Crkve i Vrhovnog Pastira. Svi oni koji ae ga promatrati neka osjete unutarnji poticaj da se stave u službu života i autentienoga mira toliko potrebnog stanovništvu ovih prostora, prihvaaajuai poziv Svetog Oca, na pragu treaeg tisualjeaa, da otvore vrata Isusu Kristu, Otkupitelju eovjeka i da hrabro prihvate nauk Evan?elja i slijede put koji je zacrtao Božanski ueitelj. Podizanjem ovog spomenika hrvatski narod, vjeran svojoj povijesti i trinaeststoljetnoj kršaanskoj tradiciji, želi iskazati poštovanje i east Svetom Ocu i njegovoj uzvišenoj pastirskoj službi Kristova Namjesnika. Papa osobito cijeni tu odanost i kao zalog božanske pomoai u svim vašim plemenitim nastojanjima svima vama ovdje nazoenima prenosim njegov oeinski apostolski blagoslov.” Tom prilikom izvedena je i prvi puta himna zahvalnosti Sv. Ocu za koju je stihove napisao selaeki župnik don Stanko Jereia, a uglazbio je Siniša Vukovia.
Sveeanom otkrivanju spomenika prethodilo je misno slavlje koje je predvodio zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia u zajedništvu sa sarajevskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljiaem, venecijanskim patrijarhom kardinalom Markom Ce’om, nadbiskupom splitsko-makarskim Antom Juriaem, zadarskim nadbiskupom Ivanom Pren?om, umirovljenim rijeeko-senjskim nadbiskupom Josipom Pavlišiaem, hvarsko-braeko-viškim biskupom Slobodanom Štambukom, krekim biskupom i apostolskim administratorom rijeeko-senjske nadbiskupije Josipom Bozaniaem, dubrovaekim biskupom Želimirom Puljiaem, banjoluekim biskupom Franjom Komaricom, ?akovaekim biskupom Airilom Kosom, splitsko-makarskim pomoanim biskupom Marinom Barišiaem, te umirovljenim mostarskim biskupom Pavlom Žaniaem. Na misi je pjevao selaeki župni zbor pod ravnanjem Siniše Vukoviaa. Na poeetku misnog slavlja, sve okupljene pozdravio je biskup domaain Slobodan Štambuk.
U propovijedi je kardinal Kuharia govorio o eovjeku kao društvenom biau, te se je osvrno na zalaganje Sv. Oca glede priznavanja i pomoai Republici Hrvatskoj na poeecima novih demokratskih promjena. “Nije se bojao kada se trebalo izjasniti za hrvatski narod koji je bio napadnut i gažen. Papa se opredijelio za istinu i naše pravo na život i slobodu, da budemo svoji na svome. Mi mu danas zahvaljujemo, ne samo kao vjerskom poglavaru, vea i za obranu naše pravde, slobode i mira”, rekao je kardinal Kuharia.
Na otkrivanju spomenika bili su nazoeni uime predsjednika Republike Hrvatske potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar obnove i razvitka dr. Jure Radia, uime pokrovitelja sveeanosti, splitsko-makarske županije, župan Kruno Peronja, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice viceadmiral Vid Stipetia, te više saborskih zastupnika i eelnika braekih opaina.
Poticaj za podizanje spomenika papi Ivanu Pavlu II. dao je 1993. godine selaeki župnik don Stanko Jereia, a nakon savjetovanja s biskupom Štambukom i njegovim posredovanjem s hrvatskim biskupima i apostolskim nuncijem, te neslužbenim savjetovanjem pomoau mons. Nikole Eteroviaa, ta je zamisao službeno prihvaaena na velikom zboru mještana i predstavnika župe i opaine 14. listopada 1994. godine. Na natjeeaju za idejno rješenje spomenika pobijedili su akademski kipar Kuzma Kovaeia i arhitekt Emil Šverko. Spomenik je izgra?en u cjelovitom bloku postamenta visine 2,70 metara. Pokroviteljstvo nad cijelim pothvatom preuzeo je, uz biskupski ordinarijat hvarsko-braeko-viške biskupije, župan splitsko-dalmatinski Kruno Peronja.