Zagreb, (IKA) – Hrvatsko književno društvo Sv. Jeronima priredilo je u četvrtak 1. prosinca sedmu “Književnu večer četvrtkom” na kojoj je znanstvenica Tatjana Kren održala predavanje “Dragutin Antun Parčić i pomrčina Sunca 1861. godine”. Antun Parčić, franjevačkim imenom Dragutin, rođen je 26. svibnja 1832. u Vrbniku, kolijevki mnogih svećenika. Školovao se kod franjevaca trećoredaca u Glavotoku i u Zadru. Mladu misu proslavio je na Uskrs 1855. u Prvić-Luci. Službovao je u župi Prvić-Šepurine i u raznim samostanima, a od 1860. do 1864. bio je predstojnik samostana na otočiću Galevcu (Školjiću) kod Preka na otoku Ugljanu. U tom razdoblju, tj. točno 31. prosinca 1861. dogodila se pomrčina Sunca koju je svjetlopisao u različitim fazama, čime je postao začetnik hrvatske astrofotografije. Osim astronomijom, bavio se i drugim znanstvenim granama poput kartografije, botanike, urarstva, mehanike, a najpoznatiji je po svojim jezikoslovnim i leksikografskim radovima. Poznat je njegov hrvatsko-talijanski rječnik, objavljen u nekoliko izdanja, u kojima je koristio izvorne hrvatske izraze poput: brzoglas, brzojav, brzojavka, dalekozor, glasovir, kišobran, ljetopis, poglavnik, prirodopis, samokres, samovoz, sitnozor, slikopis, svjetlopis, toplomjer, vrhovnik, zemljopis, zemljovid, zrakoplov, zvjezdozor i druge, koje mnogi ljudi još uvijek ne prihvaćaju jer misle da potječu iz nekih totalitarnih sustava. Posljednjih 25 godina proveo je Parčić kao kanonik hrvatskoga kaptola Sv. Jeronima u Rimu, gdje je umro 25. prosinca 1902. U tom je razdoblju priredio dva hrvatska izdanja staroslavenskog Misala na glagoljici. Njegova je znanstvena ostavština veliki izazov današnjim znanstvenicima različitih područja, pa se o njemu pišu i doktorski radovi.

.