Vatikan, 24. 6. 1998. (IKA) – “Sretan sam što mogu priopćiti da je prošle godine, petu godinu za redom, Sveta Stolica g. 1997. zaključila s pozitivnom bilancom”, tim je riječima predsjednik Prefekture za gospodarske poslove Svete Stolice mons. Sergio Sebastiani otvorio 23. svibnja u Tiskovnom uredu Svete Stolice tiskovnu konferenciju na kojoj je predstavljen “Završni proračun Svete Stolice za 1997. godinu”. Mons. Sebastiani je pojasnio da su “završnim proračunom obuhvaćeni troškovi i prihodi sedam administrativnih ureda pri Svetoj Stolici: Uprave dobrima Apostolske Stolice, Kongregacije za evangelizaciju naroda (misije), Apostolske komore, Radio Vatikana, Vatikanske tiskare te dnevnika ‘L’osservatore Romano’, Vatikanske izdavačke kuće te Vatikanskoga televizijskog centra. Ukupni troškovi su iznosili 337 milijardi i 815 tisuća lira (oko 337 milijuna njemačkih maraka) dok su ukupni prihodi iznosili 356 milijardi i 907 milijuna lira s aktivom od 19 milijardi i 92 milijuna lira odnosno 10 milijuna i 853 tisuće američkih dolara”. Predsjednik Prefekture za gospodarske poslove Svete Stolice rekao je također da se pozitivna bilanca počela bilježiti g. 1991. kada je na susretu predsjednika svih biskupskih konferencija donesena odluka o jasnijoj primjeni kan. 1271 i kan. 1263 Zakonika kanonskog prava u kojima se određuje da “biskupi, radi veze jedinstva i ljubavi, prema mogućnostima svoje biskupije, pridonose pribavljanju sredstava koja su Apostolskoj Stolici prema prilikama vremena potreba da bi mogla prikladno služiti općoj Crkvi” te da “dijecezanski biskup ima pravo… za potrebe biskupije nametnuti… umjeren doprinos”.
Na novinarski upit hoće li Vatikan prihvatiti zajedničku europsku valutu – euro, tajnik Prefekture za gospodarske poslove Svete Stolice mons. Saverio Salerno je rekao da je to “pitanje vrlo složeno i s njim se ne suočava samo na Vatikan već i brojne male zemlje poput Andore, Monaka, San Marina itd. Svaka se od tih državica po tome pitanju veže uz određeno monetarno područje i s te točke gledišta Sveta Stolica nastoji zauzeti najpravilniji stav u odnosu na talijansku Vladu. Problem se također javlja i na razini pridruženja Europskoj uniji budući da prihvaćanje Eura pretpostavlja politički sporazum s predstavljenim parametara koji se odnose na trgovinsku bilancu, inflaciju, zaduženost i ostalo. Sva ta pitanja stvaraju velike poteškoće malim državama da se priključe europskoj monetarnoj uniji”.