Vatikan, (IKA) – Nakon snažnih apela za mir koje je uputio Sveti Otac, uslijedio je poziv državnoga tajnika kardinala Angela Sodana na dijalog među sukobljenim stranama. Veliku je zabrinutost zbog bliskoistočne krize izrazio i predsjednik Papinskoga vijeća za pravdu i mir kardinal Renato Raffaele Martino te je, osvrnuvši se na Papine riječi 16. srpnja, ponovno istaknuo kako širenje ratnih akcija pobuđuje veliku zabrinutost, posebice za sudbinu civilnoga pučanstva. Stanje je slojevito, teško objašnjivo, i takvo da prijeti miru i sigurnosti ne samo na tom području, već u cijelome svijetu, kao što je protekloga petka istaknuo kardinal Sodano. Međutim, u takvome scenariju nasilja i okrutnoga suprotstavljanja, odlučno valja odbiti kako terorističke napade jednih, tako i vojne odmazde drugih, budući da su sve to kršenja prava i najosnovnijih načela pravednosti, upozorio je kardinal Martino. Napomenuo je kako je u ovome scenariju međunarodna zajednica, a posebice Ujedinjeni narodi, bez odlaganja i prije nego sukob poprimi još teže razmjere pozvana promicati dijalog i mir među suprotnim stranama i uspostavljanje pravne države na tom području. Poželjno je, dodao je kardinal, da države ne popuste kušnji tumačenja ovoga sukoba u političkome ili ideološkome smislu, usporavajući tako ili čineći manje djelotvornim diplomatsko zalaganje i humanitarnu pomoć za civilno stanovništvo. Kardinal je potom izrazio zadovoljstvo zbog izjave koju su o Bliskome istoku objavili vođe zemalja članica skupine G8, a koji su se izjasnili spremnima surađivati s Ujedinjenim narodima u uspostavljanju mira na Bliskom istoku, te posebice u primjeni dviju rezolucija Vijeća sigurnosti koje se odnose na Libanon, priznat kao suverena država. Izjasnili su se također spremnima za suradnju u ponovnome uspostavljanju dijaloga i suradnje između Izraela i Palestine, u svrhu mira na Bliskom istoku. Takve znakove valja ohrabriti, istaknuo je kardinal, a potom upozorio kako valja voditi računa i o umiješanosti muslimanskih fundamentalističkih pokreta, “posebice mislim na Hamas i Hezbollah”, u ove događaje koje bismo mogli nazvati ratom. Ta činjenica stanje čini posebno zabrinjavajućim, budući da bi Sirija ili Iran mogli sudjelovati u sukobu, povećavajući ideološko suprotstavljanje i izazivajući još težu reakciju Izraela. Na kraju ne treba zanemariti ni opasnost od korištenja nuklearnoga ili oružja za masovno ubijanje, koje bi moglo obilježiti jednu tragičnu stranicu u povijesti ljudske obitelji.

Na upit novinara ima li, u ovoj situaciji, riječi nade, kardinal je prije svega istaknuo kako je danas, više nego ikada, potrebno vratiti smisao poslanja, odnosno, poziva Ujedinjenih naroda, koji su ustanovljeni kako bi održavali mir i sigurnost, i – kako se ističe u Povelji UN-a – u tom smislu treba usvojiti zajedničke stvarne mjere za prevenciju i uklanjanje prijetnji za mir. U današnjem se svijetu nijedan sukob ne može promatrati na lokalnoj razini, zbog povezanosti s ljudskim, političkim i gospodarskim područjem, te zbog svojih mogućih posljedica na mir i sigurnost u svijetu. Stoga je nužno da međunarodna zajednica postane svjesna vlastite zajedničke sudbine i žurne potrebe mirnoga rješavanja krize, uspostavljanja mira i pravne države, te pružanja humanitarne pomoći civilnome pučanstvu Bliskoga istoka, upozorio je kardinal Martino.