Naklada sv. Antuna iz Zagreba objavila je knjigu kapucina Nikole Bašneca “Sveti Franjo u službi mira i ekologije”. O miru se uvijek sanjalo i govorilo, a o ekologiji kao očuvanju svega stvorenoga, govori se od druge polovice 20. stoljeća. Franjo je na temelju vjere u Krista i življenog evanđelja shvatio u čemu je pravi mir. No, za mir u svijetu nisu zaduženi samo kršćani, nego i članovi svih religija kao i svi ljudi dobre volje. Zato u knjizi središnje mjesto ima događaj koji se zbio 27. listopada godine 1986. u rodnom gradu sv. Franje, a na kojem su se na poziv Ivana Pavla II. okupili predstavnici svih većih religija svijeta i molili za mir. Upravo se molitva za mir razlikuje od svih sklapanja ugovora o miru i svih primirja. U prvom dijelu knjige autor se osvrće na različita poimanja mira. Tako pojašnjava pojmove poput mir svijeta, proročki i mesijanski mir, mir Kristov, mir Crkve, mir kršćanske zajednice. Franjevački pozdrav “mir i dobro” Bašnec tumači u drugom dijelu. O putu asiškog događanja piše u trećem dijelu. Ukratko daje pregled nekih inicijativa u povijesti, npr. Svjetski kongres religija u Chicagu 1893. godine, a onda dajući odgovor na pitanje: zašto Asiz, jednostavno citira papu Ivana Pavla II. “Radi posebnog značenja svetog čovjeka koji se ovdje štuje, a mnogi ga po svijetu poznaju i poštuju kao simbol mira i bratstva”. Autor podsjeća kako sam događaj iz kojeg je proistekao “Duh Asiza” nije za nas ljude od Boga samo “dan” nego je i “zadan”. Prvi put je došlo kao duh zajedništva onih koji vjeruju. U čežnju i borbi za mirom ovo nam je zajedništvo neophodno. U tom i takvom zajedništvu vjere svi učimo promatrati mir novim očima, ali isto tako i očima velikog mirotvorca svetog Franje Asiškoga, podsjeća Bašnec. Drugi dio knjige poziva na ljubav prema Stvoritelju i svemu stvorenom. Poziv je to i poput svetog Franje u prirodi prepoznavati tragove Božje prisutnosti. Bašnec podsjeća kako Franjo u “Pjesmu brata Sunca” u obliku molitve živo izražava svoj osjećaj i ljubav prema prirodi. Autor daje i nekoliko prijedloga za pravilan odnos prema prirodi. Kao dodatak ovom dijelu nalaze se i dva priloga koji mogu biti istinska pobuda za veću odgovornost prema prirodi. To su Franjina “Pjesma brata Sunca” i pismo koje je 1854. godine indijanski poglavica Seattle uputio američkom predsjednika u Washingtonu. (ika-mb/sa)