Dubrovnik, (IKA) – Knjiga „Sveti Vlaho i njegovi festanjuli” autora Dubravka Kovačevića predstavljena je na dan zatvaranja 1046. feste sv. Vlaha u nedjelju 4. veljače u prepunoj dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Predstavljači su bili predsjednik HKD „Napredak” – Dubrovnik Marin Ivanović, recenzenti knjige dr. Ivo Banac i Ivan Viđen, povjesničarka umjetnosti mr. Maja Nodari te sam autor.
Predsjednik Ivanović istaknuo je kako je riječ o kapitalnom djelu dubrovačkog izdavaštva, ujedno istraživačke povijesti, djelu koje je na najbliži način „dio našeg identiteta jer je povezano sa sv. Vlahom i jer je povezano s dubrovačkim festanjulima”. Autor knjige je i sam bio festanjul, ali nitko nije vjerovao da se tema o festanjulima može istražiti jer do sada nije bilo znanstvenog interesa za to premda su festanjuli važan dio dubrovačke stvarnosti. Autoru koji nije povjesničar pomogli su savjetima dubrovački povjesničari, ali je ogroman istraživački posao prikupljanja životopisa i posebice fotografija on sam obavio. Nisu oduvijek festanjuli pomorci i zanatlije, prije ih je bilo različitih zanimanja, jedna je od činjenica koje su potkrepljene ovom knjigom, a koju je spomenuo predsjednik dubrovačkog „Napretka”.
Dr. Banac objasnio je kako je ovaj zbornik također važan jer je prilog istraživanju povijesti od vremena Austrije, koja nažalost nije dovoljno sustavno istražena. Istaknuo je dvije činjenice koje su bitne za razumijevanje moderne feste sv. Vlaha. Prva je da su festanjule od početaka pa sve do 1949. godine birale gradske vlasti i oni su predstavljali odnose snaga u elitnom političkom segmentu Grada i općine, pa ima nekih neočekivanih, ali i posve logičnih odabira iz tog razdoblja. Druga je da su od 1970. godine, nakon sklapanja protokola između Svete Stolice i Vlade SFRJ 1966. godine, festanjulska imenovanja pod pokroviteljstvom Crkve po formuli jedan pomorac i jedan obrtnik.
Povjesničar umjetnosti Viđen rekao je da je sastavljanje biografija festanjula bio ponekad gotovo detektivski posao jer se teško dolazilo do potrebnih podataka. „Dubrovački festanjuli su većim dijelom prošli ispod radara ‘velike i službene’ povijesti jer su bili ‘obični ljudi’, građani koji su u nekome trenutku svog života obavili tu časnu dužnost uz Festu sv. Vlaha i potom se vratili svojim životima. To je možda najbolji dokaz koliko su Parčevo štovanje i Festa ukorijenjena u narodu i koliko su festanjuli bili gradivo tkivo dubrovačkog građanstva”, istaknuo je Viđen te objasnio kako je funkcija festanjula proizvod građanskog doba jer oni nasljeđuju neke funkcije priređivača Feste iz doba Republike. Oni se u ovom obliku pojavljuju tek nakon nestanka Republike, a kroz desetljeća neki od njih su stvorili i usustavili neke danas općepoznate detalje Feste. Viđen je također kazao da su festanjuli obično bili u svojim dvadesetim i tridesetim godinama te više govorio o značenju tradicije.
Povjesničarka umjetnosti i vjerojatno najbolja poznavateljica štovanja sv. Vlaha u dubrovačkom kraju Nodari podijelila je s okupljenima činjenicu da se na naslovnici knjige nalazi otisak slike nepoznatog slikara iz 19. stoljeća koja prikazuje sv. Vlaha nad Dubrovnikom, a koja je vjenčani dar mladencima – autorovim roditeljima, čime je on knjizi dao osobni dar i pečat.
Nodari je kazala kako je funkcija festanjula, svjetovnih organizatora Feste, povijesno zasvjedočena nakon pada Republike u prvoj polovici 19. stoljeća, kada je crkvena svečanost odvojena od državne vlasti. Do sada se znalo da su festanjuli povijesno potvrđeni tek 1874. g. a u ovoj knjizi se donosi i dokument iz 1873. godine, zahvaljujući Ivanu Viđenu, iz kojeg se vide imena prvih poznatih festanjula Petra Jakšića i Mata Šarića. Pretpostavlja se da su se festanjuli pojavili već na Festi 1836. godine, kada je Austrija dopustila do tada zabranjenu Festu sv. Vlaha. Meritum ove knjige su upravo biografije svakog festanjula, a tu je i gotovo 500 navoda samo za fotografsku građu knjige. „Ta čeljad, njih 242, nisu samo festanjuli nego i članovi njihovih obitelji, majke, očevi, sestre, braća, sinovi, kćeri, djedovi, pradjedovi, cijela galerija Dubrovčana 19., 20. i 21. stoljeća sa svim svojim manama, vrlinama, taštinama, snovima, što proviruju počesto iz pratećih bilježaka”, kazala je Nodari. Knjiga bi se mogla uvjetno pripisati razini tradicijske historiografije, ali ona je prije svega plod ljubavi, požrtvovnosti i odanosti vjeri i slobodi ovoga Grada i Parca mu sv. Vlaha. Ovo je rukopis srca, istaknula je predstavljačica.
U glazbenom dijelu večeri nastupili su Katedralni madrigalisti i Dubrovački gudački kvartet, ulomke iz knjige čitao je Sebastijan Vukosavić, a moderatorica je bila Nila Miličić Vukosavić.
U knjizi od 872 stranice nalazi se prvi put cjeloviti popis, biografije i fotografije svih festanjula od 1872. do 2016. godine. Pisci predgovora su, uz autora, dr. Ivo Banac i mr. Teo Trostmann. U knjizi se nalazi i prikaz povijesnih činjenica u cjelinama Povijest dubrovačkih festanjula, Festa svetog Vlaha u današnje doba i Festa svetoga Vlaha baština čovječanstva. Prilog donosi popis festanjula, popis dubrovačkih biskupa od 1830. do 2016., popis rektora crkve Sv. Vlaha od 14. stoljeća, popis dubrovačkih gradonačelnika od 1873. do 2016., popis propovjednika trodnevnice na Festi sv. Vlaha, popis propovjednika Feste sv. Vlaha na Gorici, pa čak i popis trubljača na Fest, te popis svih fotografija koje je autor uz veliku upornost i strpljenje uspio prikupiti.
Nakladnik knjige je HKD „Napredak” – Dubrovnik, a projekt je prihvatio prijašnji predsjednik Ivan Prce.

.