SVETIŠTE MALE GOSPE U SOLINU
Solin (IKA )
Solin, 9. 9. 1999. (IKA) - Blagdan Male Gospe i Dan grada Solina okupio je 8. rujna na Gospinu otoku vjerničko mnoštvo koje je sudjelovalo na svečanome ophodu i misi, koju je, zajedno sa splitskim nadbiskupom Antom Jurićem, pomoćnim biskupom Marinom Bar
Solin, 9. 9. 1999. (IKA) – Blagdan Male Gospe i Dan grada Solina okupio je 8. rujna na Gospinu otoku vjerničko mnoštvo koje je sudjelovalo na svečanome ophodu i misi, koju je, zajedno sa splitskim nadbiskupom Antom Jurićem, pomoćnim biskupom Marinom Barišićem, đakovačkim biskupom Marinom Srakićem i brojnim svećenicima predvodio kardinal Franjo Kuharić.
“Dok ostanemo vjerni Majci i Božjem zakonu, dotle smo neuništivi. Molimo da ta posveta nikad ne prestane, da budemo narod Božji i Marijin”, zamolio je u svome pozdravu nadbiskup Jurić.
U propovijedi je kardinal Kuharić podsjetio da je 4. listopada protekle godine papa Ivan Pavao II. dugo molio tu pred Gospinom crkvom. Tu je zgusnuta naša povijest, jer tu su ne samo grobovi naših kraljeva, nego i Gospino svetište koje je podigla naša kraljica Jelena, a koje je naše prasvetište Gospe velikog zavjeta, rekao je kardinal. Marija je ona koja nas privlači u to naše svetište, posvjedočio je kardinal, nastavivši kako sve religije nisu ništa drugo nego čovjekovo traženje Boga, dok je kršćanstvo Božje traženje čovjeka, zato što ga ljubi, kako je zapisao papa Ivan Pavao II. Pobožnost prema Majci Božjoj duboko je urasla u našu katoličku povijest i u srce hrvatskih katolika, rekao je umirovljeni zagrebački nadbiskup. Ta pobožnost mora biti zahtjevna našoj vlastitoj savjesti, da se ispitamo jesmo li obračunali sa zlom, jesmo li protivnici Zloga, ili možda grijeh i u nama ima veliku moć, upozorio je kardinal Kuharić. Svijest o grijehu znatno je oslabljena zbog ravnodušja, i odbijanja onoga što uči Božja objava. Grijeh je jedino pravo zlo, i za narode i za pojedince, kako je kazao kardinal Stepinac. Grijeh nas čini nesretnima. Suvremeni ljudi kažu da nema grijeha, i da je dopušteno sve što omogućuje dobit i užitak. To je isto kao kad bi liječnik bolesniku od raka rekao da je zdrav. Odakle svi ti nesporazumi, trka za dobitkom? To je stoga što se izgubila granica između dobra i zla. Pobornici takva razmišljanja proglašavaju kršćanstvo najvećim protivnikom čovjeka i njegove slobode, istaknuo je kardinal Kuharić.
Pred kraj propovijedi kardinal Kuharić posebno se obratio mladima. Mladi se nalaze pred izborima savjesti i slobode. Njima se govori da su slobodni, da uživaju drogu, da se opijaju alkoholom, da žive nemoralno. Za tu slobodu nije nas spasio Isus Krist, upozorio je umirovljeni zagrebački nadbiskup, dodajući kako nas je Krist spasio za slobodu sinova i kćeri Božjih. Stoga je Sveti Otac tu u Solinu rekao da je mladima potrebno svjedočanstvo ljubavi, pozvavši ih da se nadahnjuju na Isusu Kristu.
Po Mariji Isusu, a s Isusom u treće tisućljeće, odlučimo na tom svetom tlu da ćemo molitvu vratiti u svoje obitelji. Neka Isus predsjeda našem zajedništvu, neka Bog bude u našoj ljubavi. Samo vjerom i molitvom možemo se oprijeti zlu. Vratimo molitvu, a onda će nam Marija vratiti Isusa u obitelji, zaključio je kardinal Kuharić.
Poslijepodnevnu svečanu misu, na kojoj je sudjelovalo mnoštvo vjernika iz Solina, Splita, Kaštela i drugih mjesta, ispunivši cijeli Gospin otok, predvodio je također kardinal Franjo Kuharić zajedno s apostolskim nuncijem u RH mons. Giulijom Einaudijem, splitskim biskupima i svećenicima, a propovijedao je đakovački i srijemski biskup Marin Srakić. Podsjetivši da se povijest našega naroda može pratiti kroz njegovu pobožnost prema Mariji, od posvete splitske katedrale 641. g. Uznesenju Marijinu, te hrvatskih vladara i kraljice Jelene koja je u Solinu podigla našu najstariju crkvu posvećenu Mariji, pa sve do naših dana, istaknuo je da kao Ivanovo rođenje, tako i svako rođenje postavlja pitanje, što će biti od toga čovjeka. Slaveći Marijin rođendan, znamo put kojim trebamo ići. Moramo stoga promijeniti program o obitelji, da bude u skladu s Božjim zapovijedima. Sela su nam uništena, mnoge crkve srušene, a gradovi opustušeni materijalizmom. Brak se proglašava tamnicom, najvećom glupošću sličnoj plinskoj komori. To nude i televizijske serije koje se stalno vrte. Obitelj gubi smisao, stvara se ozračje: dok ide, ide. Za kršćane je pak obitelj nenadomjestiva stanica naroda i Crkve, najidealnija stanica u kojoj čovjek može sazrijevati, najsnažnija brana protiv kolektivizacije i individualizma. Bog je povjerio život ljudskoj obitelji, a ne genetskom inžinjeringu, rekao je biskup Srakić i istaknuo kako ljubav nikad ne uništava nego uvijek izgrađuje. Govoreći o potrebi vjeronauka kao odgojnog procesa đakovački je biskup rekako kako je vjeronauk u školi ne samo zato da u vjeri odgajamo djecu, nego da u vjeri odgajamo cijelo društvo. Time nisu zamijenjeni roditelji, jer njih ne može zamijeniti ni župnik, ni vjeroučitelj.
Svečanost je uveličao veliki zbor sastavljen od pjevača iz solinskih župa, te iz susjednih župa Klisa, Vranjica, Mravinaca i Kučina pod vodstvom dr. Mirka Mikelića, a u večernje misno slavlje je uvodio dr. don Ante Mateljan.
Na kraju misnog slavlja župnik i čuvar Gospina prasvetišta u Solinu don Vinko Sanader darovao je kardinalu i biskupima repliku nadgrobne ploče kraljice Jelene te knjigu “Starohrvatski Solin”, zamolivši nuncija Einaudija da prenese pozdrav Svetome Ocu koji je prošle godine pohodio Gospin otok.