Vatikan, (IKA) – Uz današnji blagdan Bogojavljenja povezane su vrlo raznolike tradicije koje su se stoljećima izmiješale s folklorom pojedinih krajeva i država. Tako danas postoje vrlo brojni pučki blagdani kojima se po svijetu proslavlja 6. siječnja. Neki od tih obreda potječu čak od vremena koja su prethodila Kristovu rođenju. Tradicije Bogojavljenja vezane su uz vodu i režim porasta i pada razine egipatske rijeke Nila, izjavio je u razgovoru za Radio Vatikan Franco Cardini, profesor srednjovjekovne povijesti na Sveučilištu u Firenzi. U početku tih raznolikih obreda nalazimo veliki blagdan koji se nekada na početku mjeseca siječnja vrlo svečano slavio u čast egipatske božice Izide. No, kada je Egipat postao posve kršćanska zemlja, od drugoga i trećeg stoljeća, taj je blagdan zaboravljen. Značenje blagdana Bogojavljenja na folklornom je planu proročko, ističe prof. Cardini. 6. siječnja je dan u kojemu se očituju naravne sile koje su izgledale posve mrtve u zimskom razdoblju. One se, međutim, pomalo počinju buditi s približavanjem proljetnog razdoblja. Štovanje svetih triju kraljeva povezano je i sa čašćenjem moći koje su, prema predaji, najprije bile izložene u Milanu, a onda ih je iz toga talijanskog grada car Friedrich I. Barbarossa prenio u Koeln 1164. Od te je godine u cijeloj srednjoj Europi zabilježen jaki porast štovanja svetih triju kraljeva, koje je povezano s hodočašćenjem u njemački grad Koeln, gdje se još uvijek čuva kovčeg, zapravo srebreni relikvijar, u kojemu su pohranjene moći svetih triju kraljeva. Katolička crkva ne priznaje baš u svemu autentičnost tih relikvija, ali dopušta da se i dalje nastavi njihovo štovanje na krajevnoj razini, napose u Njemačkoj i Koelnu, gdje je ta pobožnost vrlo raširena, istaknuo je prof. Cardini.