Đakovo, (IKA/TU) – “Spasitelj svijeta, dijete rođeno u Betlehemu, kao izdanak Davidove kraljevske loze, nije samo spasitelj židovskoga naroda, nego svih naroda, svih ljudi, čitave stvorene stvarnosti”, rekao je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u uvodu u svečano misno slavlje na svetkovinu Bogojavljenja u đakovačkoj prvostolnici.
Prateći drevni običaj Crkve, vlč. Mario Brkić otpjevao je navještaj svetkovanja Vazma, nakon čega se vjernicima u homiliji obratio nadbiskup Hranić. Okupljenim vjernicima nadbiskup je govorio o vrednotama koje nitko ne bi smio dovoditi u pitanje, koje moraju biti neporecive u svim kulturama i oblicima života, a bile su ujedinjene, čvrsto postavljene i uglavljene u Djetetu kojemu su se poklonili mudraci. “Te vrednote redovito u životu najprije otkrivaju intelektualci, tj. ljudi koji su dobili dar promišljanja i istraživanja stvarnosti”, rekao je nadbiskup istaknuvši kako je prvi zahtjev kršćanske univerzalnosti i općeljudskog zajedništva – priznati Boga u čovjeku. “Novorođenoga kralja kojega su mudraci našli pomoću svoga proučavanja zvijezda, priznali su Bogom i čovjekom. Čovječanstvo, svi ljudi, mogu se složiti u poklonu Bogu u čovjeku. Čovjek je najveća vrijednost, i to je put zajedništva svih ljudi i naroda!”, istaknuo je nadbiskup u propovijedi.
Usporedivši postupanje kralja Heroda prema mudracima s današnjim iskustvima kada vlast iskorištava ‘mudrace’, nadbiskup je izrazio žaljenje što se intelektualci često daju manipulirati i podvrgavati ciljevima raznih ideologija i vlastodržaca, pa i onih tiranskih. “Svjedoci smo da ljudi znanosti i kulture, intelektualci, filozofi, književnici i umjetnici, koji bi se morali baviti traženjem onog najboljeg za sve ljude i za sav ljudski rod, koji bi morali u sebi nositi poticaj za otkrivanje univerzalnih vrijednosti, ponekad služe nekoj konkretnoj vlasti. Kad se oni počnu služiti i dodvoravati vlasti, često postaju izvorište velikih zala”, rekao je nadbiskup, dodavši kako intelektualci, znanstvenici, umjetnici moraju misliti svojom glavom te tražiti i zastupati istinske vrijednosti, ali da bi to mogli, prvo se moraju i sami pokloniti Bogu.
“Tri su velike vrijednosti bez kojih nema služenja općem dobru. To su poklon Bogu, poklon čovjeku te priznanje Božjeg gospodstva”, rekao je nadbiskup, ističući kako poklon Bogu znači da čovjek mora biti u središtu svih ljudskih nastojanja, da je on najveća vrijednost. “Čovjeku se možemo dostojno pokloniti tek kad se, najprije, poklonimo Bogu”, rekao je nadbiskup, dodavši kako je treća vrednota simbolizirana priznanjem kraljevskog dostojanstva Isusu: “Kraljevsko dostojanstvo Boga i čovjeka u Isusu. To je ona vrednota što je valja gajiti u životu ljudi – nazivamo je etičnošću – da priznamo istinu, pravdu i ljubav, da te vrednote budu iznad svega, da se po tim načelima svi ravnamo u svom životu, da cijelo čovječanstvo to prihvati i da to nikad ne dovodi u pitanje, da to budu neupitne vrednote”, zaključio je nadbiskup u homiliji.