Istina je prava novost.

Svetkovina Bogojavljenja u Splitu

Nadbiskup Barišić istaknuo da bi svaki kršćanin, osobito oni na odgovornim položajima, trebali uskladiti svoj život i rad sa svjetlom Objave, jer se u protivnom nalaze na strani onih koji instrumentaliziraju ili neutraliziraju poruku spasenja

Split, (IKA) – U vremenu duhovne dezorijentiranosti i vjerskoga minimalizma Crkva pred nas stavlja blagdan Bogojavljenja u kojemu nas Trojica kraljeva potiču na hod kršćanske poniznosti i vjerske ustrajnosti te nas poziva da se, kao i kraljevi, poklonimo Isusu Spasitelju svijeta predajući mu darove srca i uma, istaknuo je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, predvodeći euharistijsko slavlje na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja, u splitskoj prvostolnici. Nakon Evanđelja, po drevnom crkvenom običaju na svetkovinu Bogojavljenja, otpjevan je svečani navještaj svetkovanja Vazma i tijeka liturgijske godine.
Mudraci s Istoka, uputili su se iz daljine, da bi se, slijedeći svjetlo, poklonili Spasitelju. A oni što su bili blizu bojeći se za svoju slobodu i moć nisu imali snage pokloniti se, kazao je nadbiskup, upitavši: koje su to svjetlo Mudraci slijedili? Misteriozno znanje, stečeno proučavanjem zvijezda, stavili su u službu traženja i podređivanja Istini. Nisu se zadržali na površini puke pragmatičnosti i koristoljublja, nego su s ispravnom nakanom svjetlom svojega razuma slijedili tragove stvorenoga svijeta i našli smisao. Stoga je i ova svetkovina na poseban način blagdan sviju onih koji svjetlom razuma traže i nalaze Istinu. No, svjetlo razuma je prvo, nesigurno svjetlo, a “datum” u Objavi drugo, sigurno svjetlo koje trajno upućuje u kuću Djeteta. Njegova kuća je Crkva i kad se u njoj “privatizira” Isus i kad ga se tumači kao filozofa ili socijalnog reformatora, On boravi u njoj, rekao je nadbiskup Barišić. Crkva, kao novi Božji narod, kao treći entitet sastavljen od najrazličitijih naroda, jedina može ostvarivati i svjedočanski svijetom pronositi Božji naum o spasenju, Božje otajstvo od vjekova planirano, a u vremenu do punine u Isusu Kristu postupno ostvarivano. Stoga je Bogojavljenje blagdan Crkve i svih njezinih ekumenskih i dijaloških nastojanja. Pozivajući na tu svijest eklezijalnosti, nadbiskup je istaknuo da bi svaki kršćanin, osobito oni na odgovornim položajima, trebali uskladiti svoj život i rad sa svjetlom Objave, jer se u protivnom i oni nalaze na strani onih koji instrumentaliziraju ili neutraliziraju poruku spasenja. Podsjetivši da na tom putu usklađivanja sa Svjetlom, mnogovrsna suprotstavljanja i ometanja oblijeću i današnje mudrace, tražitelje istine i čitatelje znakova vremena, nadbiskup ih je potaknuo na ustrajnost jer “onaj koji traži i nalazi, razborit je i radostan”.
Osvrćući se na značaj svetkovine Bogojavljenja kada Crkva slavi Bogoobjavu u Kristu svim narodima, nadbiskup je istaknuo kako je to sveopći Božji plan – radost svih naroda, različitih kultura i jezika, te potaknuo sve na sebedarje Bogu, hod prema tomu otajstvu punine istine, na život djece svjetla i vođenje drugih prema Kristu, istinskom svjetlu svijeta. Na kraju blagdanskoga misnog slavlja, koje je svojim pjevanjem uveličao katedralni zbor pod ravnanjem mo. don Šime Marovića, nadbiskup Barišić zaželio je radostan i blagoslovljen Božić svim kršćanima koji ga slave po julijanskome kalendaru.