Đakovo, (IKA/TU) – Đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić predvodio je na svetkovinu Duhova, 27. svibnja, svečano misno slavlje u đakovačkoj prvostolnici te podijelio sakrament potvrde 170 krizmanika đakovačke župe Svih Svetih.
U homiliji nadbiskup je govorio o apostolatu laika, podsjetivši kako su svi članovi Crkve po svom krsnom posvećenju i poslanju apostoli i svjedoci, čije se poslanje treba očitovati na tri osnovna područja: brak i obitelj, župa i profesionalna djelatnost. Istaknuvši nepoštivanje života kao temeljno obilježje materijalističkog društva, potvrdio je kako je kršćanima obitelj nenadomjestiva zametna stanica života naroda i Crkve, ne samo izvor novoga života, nego i najidealnija sredina u kojoj ljudska osoba može fizički i duhovno sazrijevati. Nadbiskup je izrazio zabrinutost zbog činjenice da se znanstvenici igraju ‘boga stvoritelja’, eksperimentirajući sa životom od njegovih početaka dopuštajući pobačaj, pa do kraja – dopuštajući eutanaziju. “To zlo s vremenom se počelo smatrati normalnim, čak i ‘naprednim’ u ime nekih prava na tijelo, prava na slobodno odlučivanje mimo svake norme i sl. Obitelj je tu da bude brana protiv takvih mišljenja”, rekao je nadbiskup te se osvrnuo i na raspravu vezanu uz Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji koji predviđa i dopušta za kršćane neprihvatljive zahvate u život.
Okupljene krizmanike i sve okupljene vjernike nadbiskup je potaknuo kako, kao građani ove zemlje, na temelju Ustava i ustavnih normi imaju pravo izreći svoje mišljenje i stav te kao aktivni sudionici sudjelovati u svim javnim raspravama. „Zato opravdano očekujemo od zakonodavca, kao i od sredstava javnog priopćavanja, da nas se ne isključuje, nego da nam se u hrvatskom javnom prostoru osigura ravnopravno mjesto bez diskriminiranja, etiketiranja i omalovažavanja naših stavova”, podsjetio je nadbiskup na nedavnu Izjavu visokih predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj glede najavljene žurnosti donošenja Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji i upitao: “A što doživljavamo u demokratskoj Hrvatskoj? Doživljavamo uvrede, prozivke vrijeđanja da smo konzervativni, mračnjaci srednjega vijeka i sl. Vjernici se često boje uključiti u rasprave, pa to prepuštaju biskupima, što nije u redu. Dotjerali smo do toga da borbu za život nazivamo ‘mračnjaštvom’, promičemo ‘kulturu smrti’ a ne ‘kulturu života’, rekao je nadbiskup, potičući vjernike da putem programa i rasprava, koje podržava i HBK, daju konstruktivan doprinos javnoj raspravi ne samo o ovoj temi, već i inače, a medije i sve druge čimbenike društvenog života na zajedničko dosljedno građenje kulture dijaloga i uzajamnog uvažavanja.
Nadbiskup je okupljenima posvijestio kako su pozvani djelovati i na području profesionalnog zanimanja, to jest u svijetu karitativno-humanitarnog, gospodarskog, kulturnog, odgojnog i političkog života, bilo kao pojedinci ili udruženi u društva ili, konačno, u ime Crkve. “Mogli bismo reći: sve ono što se odnosi na savjest, odgovornost, pravednost, mir, očuvanje okoliša itd., područje je djelovanja vjernika laika. Nije u redu da se pojedinci, sposobni vjernici laici, ispričavaju i izvlače. Svečanosti Pedesetnice i podjele svete krizme traže da dademo svoj doprinos za boljitak našega društva”, rekao je nadbiskup. Podsjetivši krizmanike kako je potvrda sakrament kršćanskog svjedočenja, nadbiskup im je poručio: “Potvrđeni svjedoci pozvani su svjedočiti Krista raspetoga i uskrsloga, nadahnuti i osnaženi silom Duha Svetoga… Krist je rekao: Bit ćete mi svjedoci. Kakvi svjedoci? Nemojte budi gluhonijemi na sve što se zbiva oko vas.”