Svetkovina Gospe Karmelske u Bogomoljama na otoku Hvaru
Svetkovina Gospe Karmelske u Bogomoljama na otoku Hvaru
Bogomolje (IKA )
Bogomolje, (IKA) – U župi Bogomolje na otoku Hvaru u nedjelju 16. srpnja svečano je proslavljena svetkovina župne zaštitnice Gospe Karmelske. Euharistijsko slavlje predvodio je župnik Bogomolja i Gdinja fra Augustin Tomas, a koncelebrirao je i propovijedao fra Stipo Marčinković, župnik župe Sućuraj. U misnom slavlju sudjelovali su brojni Bogomoljani koji žive u Bogomoljama ili izvan njih kako i vjernici iz drugih mjesta, među kojima je bilo i turista.
Župnik Marčinković u propovijedi je istaknuo da se brdo Karmel nalazi na istočnoj obali Sredozemnog mora, u Palestini, u izraelskom lučkom gradu Haifi. S tog brda prorok Ilija svojevremeno je snažno branio ugroženu vjeru u Izraelu. Na brdu Karmelu križar Berthold iz Kalabrije osnovao je karmelski ili karmelićanski red u vrijeme križarskog pohoda za oslobođenje Svete zemlje godine 1155. Članovi karmelskog reda živjeli su i žive intenzivnim molitvenim životom i u povučenosti od svijeta. Red je poznat po velikom štovanju Blažene Djevice Marije, pod čijom zaštitom je živio i živi od svog osnutka. Red je doživio procvat u vrijeme svoga trećega generalnog ministra, to jest općeg ili glavnog služitelja, Šimuna Stocka (1242-1262) kojemu se pripisuje nošenje škapulara, komada gornje odjeće kojeg je redu, kao znak posebne svoje zaštite, dala sama Gospa. Škapular nose i neki drugi redovnici, ali onaj karmelićanski je najpoznatiji. Nosili su ga i nose, u obliku malog komadića platna ili medaljice, i bezbrojni vjernici koji su željeli i žele biti dionici duhovnih dobara karmelićanskog i njemu sličnih redova. Nošenje škapulara, kao posebnog znaka zaštite Majke Božje, u Srednjem vijeku bilo je vrlo rasprostranjeno i razumljivo. Bila su to vremena teških bolesti, kao što je kuga, gladi i siromaštva, vremena neizvjesnosti, brojnih nevolja i patnji, vremena traženja pomoći i zagovora. Vjernici su počeli slaviti uspomenu na zaštitu Majke Božje koju je pružala nositeljima karmelskog škapulara. Čak su i pojedini pape nositeljima karmelskog škapulara podijelili mnoge oproste. A spominje se i tzv. „subotnja povlastica”; da će Gospa nositelje njena škapulara, koji budu savjesno izvršavali obveze što proizlaze iz prihvaćanja škapulara, izbaviti iz čistilišnih muka prve subote nakon njihove smrti.
I danas ljudi imaju velike potrebe nositi škapulare i druge znakove posebne zaštite Majke Božje. To je razumljivo, ali i opasno, ako se uzdanje ljudi usmjeri k tim znakovima, a zanemari istinski svakodnevni vjerski život i usmjerenost k Bogu, Isusu Kristu i njegovu nauku. Stoga je župnik Marčinković istaknuo da riječ Karmel znači „plodna vrtna zemlja”. Karmel je slika nazočnosti pravoga Boga u čovjeku, slika Djevice Marije koja je svim srcem pripadala Bogu i bila puna Božje milosti. Gospodin Bog bio je s njom. Ona je bila osjenjena Duhom Svetim. Postala je mjestom u kojemu se Božja nazočnost na osobiti način očitovala. Nositelji karmelskog škapulara trebali bi biti plodno tlo u kojemu Riječ Gospodnja klije, uspješno raste i donosi čak i stostruki rod. Najveći mistik i naučitelj karmelskog reda sv. Ivan od Križa u svom djelu, u kojemu su sadržane upute kako će čovjek naći Boga, dao naslov „ Uspon na brdo Karmel”. Za njega je taj uspon u prvom redu oslobađanje od svega onoga što nije Bog. Ne može se uspeti do Božje blizine bez odricanja od materijalnih stvari. Ne može se razmišljati o Bogu, ako srce nije očišćeno od svega onoga što nije Bog. Nažalost, većina kršćanskog puka to ne prihvaća, a i te kako voli pobožnost prema Gospi Karmelskoj i rado nosi njezin škapular. Nositelji tog škapulara moraju biti svjesni da, poput članova Karmelićanskog reda, trebaju moliti i raditi na svom usavršavanju i spasenju od Zloga, ali i na usavršavanju i spasenju od Zloga ljudi oko sebe. Boga se najlakše može naći tražeći sebe, ispitujući i upoznajući sebe, kako bi i Bog našao nas, poručio je župnik Marčinković.
Nakon misnog slavlja kroz Bogomolje je prošla tradicionalna procesija s kipom i moćnikom Gospe Karmelske s kojima su mjesto i nazočni blagoslovljeni na trima postajama. Gospin kip nosili su Ninoslav i Milivoj Bilčić, Nikola Perić, Ante Rudan, Ivan Visković, Stanko Huljić i jedan Đuro iz Đakova. Nakon procesije blagoslovljena su vozila. Mještani Zlatko Lipnik, Božidar Brkušić, Perić Nikola, Radovančić Ivo i Ivan Srhoj pripremili su, kao i dosadašnjih godina, okrepu za sve sudionike slavlja. Oni su potaknuli da se ove godine izradi velika zastava Gospe Karmelske koja se u središtu mjesta vijorila uz zastavu R. Hrvatske i Europske unije.