Župa u tom malenom zabiokovskom selu u blizini Vrgorca, ujedno je proslavila i 101. godišnjicu svoga osnutka. Religiozni identitet i kontinuitet je i dulji od stoljeća, što potvrđuje crkvena arhitektura okružena nekolicinom stećaka s raznim likovnim motivima iz vjerskog, ali i svakodnevnog života.

Selo svake godine uoči svetkovine sv. Ivana zaživi te se okupe mještane koji su otišli u susjedne gradove, općine i druge države, potvrđujući time svoju ljubav i vezanost prema zavičaju te vjeru u svojeg nebeskog zaštitnika.

Prema tradiciji, uvečer svetkovine mještani su na brijegu Piskavcu, na kojem je prije osam godina izgrađen križni put, zapalili vatre ivanjske, ivanjske krijesove ili svitnjake, u čast svomu zaštitniku.

Svetkovni je prethodila trodnevnica od srijede 21. do petka 23. lipnja. Na misi prvog dana trodnevnice izložen je moćnik. Drugoga dana održano je euharistijsko klanjanje za obitelj. Trećeg dana trodnevnice molitvu za bolesnike predvodio je župnik u Bagaloviću don Damir Bistrić.

Na samu svetkovinu svečanu misu i procesiju predvodio je župnik u Stiljima, Orahu i Prapatnicama don Ivan Urlić. Suslavili su župnik Župe Muć Donji don Marin Marčić, prijašnji dugogodišnji župnik u Stiljima, i dekan Biokovskog dekanata i župnik Župe Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu fra Josip Repaš. Pjevanje je predvodio zbor sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog.

Župnik Urlić u propovijedi je istaknuo da „iz života svetog Ivana, kojeg su njegovi roditelji Zaharija i Elizabeta dobili u poodmakloj dobi, trebamo učiti kako biti zahvalni što smo tako čudesno stvoreni na Božju sliku i priliku te da u konačnici nikada ne posumnjamo u Božju volju, jer njemu ništa nije nemoguće!“

Na kraju mise, župnik se prigodnim riječima obratio okupljenim vjernicima te zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli oko organizacije te poželio da i dalje, još mnogo godina nastave štovati lik i djelo svetog Ivana Krstitelja, kojeg zasigurno nisu slučajno izabrali za svojeg zaštitnika, s obzirom na činjenicu da je sv. Ivan zaštitnik pastira, zemljoradnika, vinogradara…

Navečer je slavljena još jedna misa s blagoslovom djece, nakon čega je uslijedila pučka fešta u čast zaštitnika sela.