Split, (IKA) – Na proslavu svetkovine sv. Josipa u župi Svete obitelji nazaretske na Sukojišanu u Splitu, vjernici su se pripravljali u tijeku devetnice na euharistijskim slavljima i obavljanjem pobožnosti sv. Josipu. U prvom dijelu devetnice propovijedala su braća iz samostana, a trodnevnicu je vodio mr. Žarko Relota, franjevac konventualac, župnik na splitskim Mejama i stručnjak za pastoralni rad s obiteljima.
Prvoga dana govorio je na temu “Kršćanska obitelj pred današnjim čovjekom i društvom”. Prikazao je tri sociološko-ideološke pojave koje danas negativno utječu na poimanje i život u obitelji. Najprije je govorio o etičkom relativizmu i njegovom utjecaju. Taj način shvaćanja stavlja u pitanje vjernost bitnim svojstvima kršćanske ženidbe. Takav se pristup braku i obitelji može ”shvatiti” kao pojava na području civilnog društva, ali nas žaloste činjenice koje pokazuju da je relativiziranje vrijednosti kršćanskog braka i obitelji prisutno i među samim kršćanima, pa i kršćanskim supružnicima. Nakon toga je govorio o pretjeranom egoizmu i subjektivizmu i njihovom utjecaju na život u braku i obitelji. Prema tom poimanju bračni partner se drži načela da u braku ne smije biti ugroženo ostvarenje njegovih želja; sreća i dobro supružnika su u drugome planu. Na kraju je govorio o utjecaju anarhičnog liberalizma. Prema tom poimanju ustanova braka i obitelji ugrožava i ograničava čovjekovu slobodu. Moramo kao vjernici, nažalost, priznati, da sva tri poimanja i ponašanja utječu i na kršćanske obitelji rekao je fra Žarko te pozvao vjernike da razmisle koliko se to odnosi na njihov brak i obitelj. Pozvao ih je također da obnove svoje uvjerenje u neospornu vrijednost braka i obitelji kao društvene ustanove, da obnove svijest da se vjernost u braku ostvaruje “u dobru i u zlu, u zdravlju i bolesti” i da kršćansko poimanje slobode uključuje uvijek i poštovanje slobode drugoga.
Drugoga dana govorio je na temu “Odgojno pravo i odgojna dužnost kršćanskih roditelja”. Poznato je, rekao je, da je odgoj zahtjevna zadaća. No, kršćanski su roditelji prihvatili tu zadaću sakramentom ženidbe potvrđujući da su “spremni s ljubavlju primiti od Boga djecu i odgajati je po zakonu Krista i Crkve”. Tražeći krštenje za svoju djecu obnovili su to obećanje obvezujući se da će ih odgajati “u vjeri kako bi živjela prema Božjim zapovijedima, ljubila Gospodina i svoga bližnjega, kao što nas je Krist učio”. Prihvaćanje takvog odgoja podrazumijeva uključivanje djece u školski vjeronauk i župnu katehezu te uvođenje djece u primanje sakramenata. Znamo da je stvarnost, nažalost, često drugačija te se s pravom pitamo odustaju li i kršćanski roditelji od dužnosti odgoja svoje djece u skladu sa svojim uvjerenjima. Istina je da u odgoju djece sudjeluju i škola i Crkva. No, opravdano je pitanje koliki je danas odgojni utjecaj tih dviju ustanova. U školi je često prenaglašeno obrazovanje, a Crkva, župne zajednice nisu još dovoljno spremne ponuditi organizirani i trajni odgojni ambijent. Roditelji su prvi odgovorni za odgoj svoje djece. No, ostvaruju li oni to svoje pravo i dužnost? Danas i masovni mediji imaju veliki odgojni utjecaj koji se ne bi smio ignorirati. Odgoj za ispravnu uporabu medija nameće se kao najhitnija odgojna zadaća. Kršćanski roditelji, zaključio je fra Žarko Relota, ne mogu odustati od svoje odgojne dužnosti, osobito u sadašnjem društvenom ambijentu koji je obilježen utjecajem medija na djecu i mlade, nedovoljno razvijenom odgojnom dimenzijom škole i nedovoljnom prisutnošću djece i mladih u životu i planovima kršćanskih zajednica.
Trećeg dana govorio je na temu “Kršćanski roditelji pred pitanjima mladih”. Danas je česta pojava, upozorio je, da mladi nedovoljno poznaju svoje roditelje, a još češća da roditelji nedovoljno poznaju svoje adolescente. Oboje pokazuje da nema dovoljno razgovora, dijaloga, komunikacije, razmjene informacija o aktualnim osjećajima i iskustvima između roditelja i mladih. Po naravi svoje dobi mladi imaju mnoga pitanja, nepoznanice, nejasnoće, probleme, ali za njih često ne nalaze sugovornike u svojim roditeljima. Razlog može biti sadašnje nedovoljno posvećivanje vremena mladima u obitelji, ali i nemogućnost uspostavljanja odnosa i povjerenja jer oni nisu bili uspostavljani ni tijekom djetinjstva. U isto vrijeme nedavno je sociološko istraživanje pokazalo da sedamdeset posto mladih u Hrvatskoj najviše očekuju od odgojnog utjecaja svojih roditelja. Propovjednik je stoga pozvao posebno roditelje, da svojom prvom zadaćom smatraju njegovanje i razvijanje odgojnog dijaloga s mladima u svojoj obitelji, dijaloga u kojem se otvoreno i u povjerenju mogu otvoriti i razmotriti sve životno teme njihove djece u osjetljivom, ali prevažnom mladenačkom razdoblju.
Na svetkovinu sv. Josipa slavila su se euharistijska slavlja s vjernicima i hodočasnicima iz Splita i okolice koji su od jutra do večeri dolazili u crkvu pred lik sv. Josipa. Slavljima su prijepodne predsjedala braća franjevci trećoreci iz Samostana sv. Josipa fra Josip Marcelić, fra Andrija Štajduhar te župni vikari fra Jerko Penava i fra Matej Jovanovac. Popodnevnom euharistijskom slavlju predsjedao je župnik fra Petar Grubišić, a nakon slavlja bio je blagoslov djece.
Uvečer je svečanom euharistijskom slavlju predsjedao gvardijan fra Zvonimir Brusač, a na slavlju je propovijedao o. Luka Prcela, prior dominikanskog samostana iz Splita. Posluživali su sjemeništarci franjevaca trećoredaca koji su sada u Splitu, a liturgijsko je pjevanje vodio župni zbor. O. Luka Prcela u propovijedi je vjernicima približio lik i posebnost sv. Josipa, čovjeka vjere i poslušnosti Bogu te poniznog i odgovornog Isusova hranitelja, odgojitelja i glavara Svete obitelji koji se hrabro, iz vjere, uključivao u Božje planove.
Franjevci trećoreci su od dolaska u Split tridesetih godina protekloga stoljeća samostan i prvu kapelu posvetili sv. Josipu te se od početka na Sukojišanu usadila privrženost i pobožnost sv. Josipu, zaštitniku obitelji i domovine. “Sv. Josip je uzor očevima, on – ‘glavar slavne Obitelji’, ‘uzor domaćeg života’ i ‘ogledalo strpljivosti’, kako ga zazivamo u litanijama. Josip ‘pravedni’, ‘jaki’ i ‘vjerni’, Josip ‘uzor radnika’ potiče današnje vjernike u Hrvatskoj da odgovornim radom i služenjem doprinesu cvatu naših obitelji, našeg hrvatskog naroda, društva i države”, rekao je na kraju slavlja fra Zvonimir Brusač, obraćajući se vjernicima i hodočasnicima koji su ispunili crkvu na Sukojišanu.