Zadar, (IKA) – Svetkovina sv. Krševana, zaštitnika grada Zadra koji čuva njegove relikvije od 7. st., otvorena u četvrtak 23. studenoga svečanom Večernjom koju je u svečevoj crkvi predvodio zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, proslavljena je u petak 24. studenoga koncelebriranim slavljem u crkvi Sv. Krševana. Uz brojne Zadrane na misi su se okupili i zadarski gradonačelnik Živko Kolega, ministrica pravosuđa Ana Lovrin, ostali predstavnici Grada i Sveučilišta u Zadru. Nakon mise održana je svečanost Gradskog vijeća u Hrvatskoj kazališnoj kući na kojoj je sudjelovao i nadbiskup Prenđa, uputivši još jednom čestitku Gradu i poželjevši mu svekoliki napredak. Radujemo se zbog tolikih plodova uma i srca niklih iz Krševanova nadahnuća u Zadru, rekao je nadbiskup, istaknuvši muški benediktinski samostan nekoć djelatan pri crkvi Sv. Krševana iz 12. st. Taj hrabri mučenik mlade Crkve nalazi se i na grbu i pečatu Zadra. “Dostojan je lik za zastavu grada. Znamen koji je istovremeno poticaj i program za tolika pokoljenja Zadrana. Na stijegu je nepokolebive vjernosti Zadra kršćanskom humanizmu usprkos svim kolektivnim trpljenjima, ovdje na vjetrometini i križanju putova i interesa, padova i uspona, ali uvijek svoj, kršćanski i hrvatski Zadar”, poručio je nadbiskup. Nosimo veliko bogatstvo koje je teško procijeniti i obvezuje, rekao je nadbiskup, opisujući Krševanov Zadar kao intelektualno rasadište srednjeg vijeka, uporište glagoljanja, a u moderno doba žarište narodnog preporoda, te je svečeva crkva znana i po geneaologiji hrvatskih vladara. Krševan je bdio nad Zadrom čuvajući njegov duh, prkos i nade, ali i zdanja, hramove i zvonike, rekao je nadbiskup dodavši: “Zadar pod zaštitom sv. Krševana plovi ususret budućnosti sa svojim kršćanskim potencijalom, ljudskim genijem, kulturom, nutarnjim i vanjskim energijama. Priznaje i danas naš grad da nam je zaštita sv. Krševana, kao dar odozgor, potrebna da ne izgubimo smjer svog puta u ne baš lakim okolnostima suvremenog života zrelosti vjere koja jamči mir i napredak”. No, Krševan nije pokazatelj samo duhovnog kompasa. Baštinici smo i kalendara sv. Krševana iz 13. st. Srednjovjekovni je to dokument koji je 60-ih godina 20. st. pronađen u knjižnici u Oxfordu. Sadrži tablice s astronomskim podacima korištenih za orijentaciju na moru, a spada u najstarije efemeridske zapise uopće. Preslik kalendara u posjedu je Udruge kapetana i poručnika trgovačke mornarice Zadar. U tom izvornom zadarskom rukopisu zabilježeni su zadarski sveci te obljetnica prijenosa moći sv. Krševana. A on je, rekao je nadbiskup, nosio bogatstvo vjere pred lažne veličine poganskih moćnika. Čovjeku u svakom vremenu darovana je ta vrednota, vjera. “Ona nije isključivo bogatstvo za pojedinca, zaokupljena privatnom sferom zbivanja. I nije tema za salonske besplodne razgovore. Dinamična je kao nabujala rijeka koja traži put prema moru, uvir u život. Utjelovljena, navikla je ponavljati Kristovu riječ da nije došao na zemlju donijeti mir, nego mač. To je mač duha koji mijenja čovjeka”, poručio je nadbiskup Prenđa.
Na blagdan sv. Krševana Grad Zadar tradicionalno dodjeljuje priznanja za dostignuća građanskog života na gospodarskom, kulturnom, prosvjetnom i sportskom polju. Nadbiskup Prenđa rekao je da je dobro da se tradicija dodjele priznanja produbljuje, osnažuje i obuhvaća zaslužene pojedince, skupine i društva. Istaknuo je da je obitelj prioritet koji stoji u temelju svih priznanja i napretka. Izrazio je priznanje socijalnim programima Grada koji podupiru potrebne obitelji, a ublažavanju njihovih teškoća konkretnim inicijativama pridonosi i nadbiskupija. Sv. Krševan je bio carski časnik kojem je bila ponuđena i prefektura i konzulat rimske provincije. Odbio je tu ponudu te mu je za Dioklecijana g. 304. u Akvileji odrubljena glava. Primjer je kako kršćanin, dužnosnik ostaje vjeran Bogu po cijenu života, osjećajući se odgovornim za društvo i domovinu, rekao je nadbiskup Prenđa za tog sveca, uvedenog u središnju molitvu mise, Rimski kanon, što je znak osobitog poštovanja univerzalne Crkve prema sv. Krševanu.