Dubrovnik, (IKA) – Na svetkovinu Svih svetih, u utorak 1. studenoga, dubrovački biskup Želimir Puljić predvodio je euharistijsko slavlje u dubrovačkoj prvostolnici, a u poslijepodnevnim satima s vjernicima je slavio misu na gradskom groblju Boninovo.
U propovijedi se biskup osvrnuo na Isusov govor na Gori, u kojem se ne obraća onima koji uživaju sreću ovog svijeta, nego onima koji žive u patnji. Njegov govor upravljen je ratarima koji zemlju svojim znojem natapaju, i ribarima koji jedu kruh od sedam kora. To je govor radnicima koji za svoj pošteni uradak ne primaju zasluženu plaću, kao i majkama koje su nadživjele svoje sinove i spominju ih se danas u boli. To je govor i roditeljima koji imaju svoju djecu, ali su željni njihove ljubavi i pažnje, napušteni i zaboravljeni. Isusov je govor upućen i onima koji trpe nepravdu, a nemaju sredstava boriti se za pravdu, govor običnim obiteljima koje se trude, uz nemale žrtve, služiti Bogu rađajući i odgajajući djecu u vjeri i poštenju. To je govor mladićima i djevojkama koji se trude sačuvati bistrinu pameti pred opasnom maglom droge i alkohola, kao i čistoću srca. Isus takvima govori: siromašnima, potlačenima, uvrijeđenima čista srca koji pate i trpe, kazao je dubrovački biskup. Biskup Puljić je potom upozorio kako se obrisi Isusova ustava s Gore blaženstava slabo prepoznaju u našim odgojnim, kulturnim, političkim i drugim javnim ustanovama “Tiskovine, radijska i televizijska izvješća, naime, prepuni su slučajeva i skandala, pljačke i kriminala. A Isus je želio i htio probleme rješavati dobrotom, oružjem istine i snagom duha, a ne nasiljem. To je bila njegova strategija kojom je započeo osvajati ljude. Ne mačem i bičem, kletvom i zastrašivanjem, nego toplom i blagom riječju koja krijepi dušu. Stoga su blaženstva temelj kršćanske civilizacije, evanđeoske humanosti, ljudske, obiteljske i socijalne sreće. Ona su nam danas najpotrebnija i najaktualnija”, poručio je biskup Puljić te potaknuo vjernike da slijede Isusa, shvaćajući i prihvaćajući njegove riječi s Gore, te posvješćujući sebi činjenicu kako smo ovdje na zemlji putnici i prolaznici.