SVETKOVINA SVIH SVETIH U VATIKANU I 50. GODINA DOGME O MARIJINU UZNESENJU
Vatikan (IKA )
Umjesto opće audijencije, papa Ivan Pavao II. u srijedu 1. studenoga na Trgu Sv. Petra prigodom proslave svetkovine Svih svetih i 50.obljetnice proglašenja dogme Marijina uznesenja na nebo zajedno s tridesetak kardinala predvodio je svečanu misu, koja je bila popraćena snimkama pedesetih godina i glasom pape Pija XII. s toga važnog događaja.
Vatikan, 2. 11. 2000. (IKA) – Umjesto opće audijencije, papa Ivan Pavao II. u srijedu 1. studenoga na Trgu Sv. Petra prigodom proslave svetkovine Svih svetih i 50.obljetnice proglašenja dogme Marijina uznesenja na nebo zajedno s tridesetak kardinala predvodio je svečanu misu, koja je bila popraćena snimkama pedesetih godina i glasom pape Pija XII. s toga važnog događaja. Središnji je vatikanski trg bio ukrašen, zahvaljujući pothvatu jedne francuske udruge iz Rennesa, stjegovima i slikama iz pedesetak zemlja, među kojima iz Kine, koji prikazuju Majku Božju.
U prigodnoj je propovijedi Sveti Otac zahvalio Bogu za dar Marije i svetaca čovječanstvu. Sveci su vrlo brojni, jer ima i onih koji nisu zabilježeni u kalendarima i liturgiji. Postoje naime i nepoznati sveci, čiju savršenost poznaje jedino Bog. To su – prema Papinim riječima – majke i očevi, koji su svojim svakidašnjim radom pridonijeli rastu Crkve i izgradnji društva. Svećenici, redovnici, redovnice i laici, koji su se istrošili kao svijeće pred oltarom Svevišnjega, služeći bližnjemu pružajući mu materijalnu i duhovnu pomoć. Misionari i misionarke, koji su napustili sve kako bi mogli naviještati Evanđelje u svim krajevima svijeta. Popis bi se nepoznatih svetaca mogao nastaviti u nedogled, rekao je Papa.
Papa je međutim usredotočio pozornost okupljenog mnoštva vjernika, među kojim je bilo i oko 200 Hrvata, na Marijin lik i njezino uznesenje na nebo, primijetivši kako je ona uznesena tijelom na nebo, što je Crkva službeno potvrdila dogmom o Marijinom uznesenju na nebo, koju je 1950. proglasio papa Pio XII. Ona je prva rekla Bogu “Neka bude” – rekao je Papa, naznačivši vjernicima put svetosti, a to su blaženstva. Papa se posebno osvrnuo na mirotvorce, jer je – kako je rekao – mir sinteza mesijanskih dobara. U svijetu, u kojem vladaju strahoviti antagonizmi i sprječavanja treba promicati bratski suživot, koji će se temeljiti na ljubavi i podjeli dobara. Jedino će se tako nadvladati neprijateljstva i protuslovlja, istaknuo je Papa, nadodavši da su blaženi svi oni koji rade na tom plemenitom pothvatu.
Marija je prva među otkupljenima, koja svojim svijetlom pokazuje put cijelom čovječanstvu, podsjećajući nas na posljednji cilj prema kojemu mora težiti svaka osoba, a to je svetost i vječni život, istaknuo je Papa, primijetivši kako se ta dva cilja ne može postići bez nastojanja oko postizavanja pravde i mira na zemlji. Sveti je Otac ponovno spomenuo Bliski istok i Svetu zemlju, poručivši pučanstvu tog kraja kako mora tražiti put suživota i pomirenja, jer bez toga nema budućnosti.
Prethodnih je godina na svetkovinu Svih svetih Ivan Pavao II. obilazio rimska groblja. Ove je godine to povjerio svom vikaru za rimsku biskupiju kardinalu Camillu Ruiniju, koji je služio misu na rimskom groblju Verano, a pomoćni biskupi na ostalim rimskim grobljima, dok je Sveti Otac posjetio kriptu ispod bazilike Sv. Petra, gdje su pokopani brojni pape, njegovi prethodnici od Pija XII. do Ivana Pavla I .