Zadar, (IKA) – Na svetkovinu Svih svetih, u subotu 1. studenoga, zadarski nadbiskup Želimir Puljić predvodio je misno slavlje u katedrali Sv. Stošije u Zadru na kraju kojeg je udijelio papinski blagoslov s potpunim oprostom. “Slaveći blagdan Svih svetih, spominjemo brojne kršćane junake. Među njima i nepregledan broj pripadnika našeg naroda. Bog koji je vjeran svom obećanju, nagradio ih je za muke i patnje ovog života. To su ožalošćeni, progonjeni, poniženi, siromašni, krotki, gladni i žedni pravednosti, milosrdni i čista srca, koje je Isus nazvao blaženima. Svima njima kaže, Blago vama, velika je plaća vaša na nebesima”, rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je Isus svoju riječ na Gori uputio ljudima koji znaju što su patnje i križni putovi. Govori onima koji se hrvaju s nezgodama života, a ne onima koji se osjećaju sretnima i zadovoljnima, uživaju bogatstvo i sreću ovog svijeta, misleći da će to trajati na zemlji.
Isus im se ne obraća, jer zna da ga neće razumjeti. “Iz Isusova programatskog govora vidi se kako on ljudske probleme želi rješavati dobrotom, a ne zloćom, oružjem istine i snagom duha, a ne nasiljem. Logikom blaženstava Krist želi prekinuti spiralu osvete, zlo pobjeđivati dobrotom i ljubavlju. Tom strategijom nastupio je i počeo osvajati mase” rekao je nadbiskup, dodavši kako Isus ni na koga nije potegao mač, bič, nije kleo.
“Propovjednici se osjećaju nemoćno pred tim Isusovim govorom. Ne mogu ljudima olakšavati terete ni umanjivati muke i brige. Ne mogu im vraćati mrtve ni uklanjati bolesti, donositi ovozemaljsko blagostanje. Mogu jedino ponavljati iste Isusove riječi s Gore blaženstava. Jer one su davale snagu i hrabrost milijunima kršćana kroz povijest. I dok su se punili zatvori i umnažala gubilišta brojnih vjernika, te Isusove riječi bile su jedine kadre ublažiti rane, otirati suze i vraćati radost i nadu. Zato su blaženstva temelj kršćanske civilizacije, evanđeoske humanosti, ljudske, obiteljske i socijalne sreće.
Nešto što nam je i danas najpotrebnije i najaktualnije”, istaknuo je nadbiskup Puljić. Upozorio je da obrisi blaženstava i njihovih obećanja nisu prepoznatljivi u današnjim medijima punima skandala, pljačke i kriminala. “Koliko je Isusova duha zaživjelo u našoj civilizaciji? Hoće li se i kada početi ostvarivati njegova želja da se prekine lanac nasilja, ogovaranja, mržnje i osvete? Prošla su dva milenija od Isusovog govora na Gori. Kad će ljudi početi shvaćati i prihvaćati njegovu želju da se odbaci krvava logika mržnje i nasilja? Kad će se vratiti logici razuma, savjesti i humanosti” upitao je nadbiskup Puljić, istaknuvši da nam je Providnost udijelila biti svjedocima Božje civilizacije pravde, dobrote, milosrđa, krotkosti i mira.
“Svjesni velikog Očevog dara da se već sada možemo djecom Božjom zvati i da se još nije očitovalo što ćemo biti, priključimo se mnoštvu Isusovih slušatelja i usvajajmo njegove propise, ustavne odredbe opisane u osam blaženstava s Gore”, potaknuo je mons. Puljić, podsjetivši da je Isus izgovorio blaženstva na početku druge godine svog javnog djelovanja i propovijedanja, nakon što se predstavio narodu. Došlo je vrijeme da stvara kraljevstvo o kojem je propovijedao, da mu ustavne norme i zakone, organizacijske okvire i postavi starješine. Tih dana, neposredno prije govora na Gori, odabrao je dvanaestoricu koji će biti njegovi vjesnici. Izdao im je zapovijed da idu po svem svijetu i propovijedaju, krste i naučavaju. “To je nova odredba, novi zakoni i propisi. Po njima se ravnajte”, zaključio je nadbiskup Puljić.

.