Zadar, (IKA) – Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa predvodio je na svetkovinu Svih svetih 1. studenoga svečanu koncelebriranu misu u katedrali Sv. Stošije u Zadru, te je podijelio papinski blagoslov s potpunim oprostom. “Crkva danas stavlja pred nas brojnu braće i sestre koji su povjerovali, otvorili se životu i dosegli svetost koja nam je uzor. Oni su izvor našeg ponosa jer pripadamo velikoj Božjoj obitelji i razlog nade jer smo na našem putovanju potrebni uzora i pomoći. Za nas su poticaj i ohrabrenje da možemo izaći iz svoje slabosti i grešnosti i doseći svetost u Bogu. Molimo za ostvarenje tih visokih ideala života i vjere, da ćemo, idući za Kristom, ostvariti puninu života u zajednici Presvetog Trojstva”, rekao je nadbiskup Prenđa. Danas slavimo svetost koja se utjelovila u krv i meso, kosti ljudskih osoba, istaknuo je, dodavši da apstraktna svetost, kao ideja, ne postoji, ona je ostvarenje ili je nema. “Sveci nisu bili plašljive duše ili bjegunci od stvarnosti. Nije moguće biti svetac bez ljudskosti i velike osobne zrelosti, kao što se ne može biti svet bez ljubavi prema Bogu i ljudima. Ljubav nije pasivna, nego aktivna, na svoj je način revolucionarna jer mijenja čovjeka, okolinu i zajednicu”, istaknuo je nadbiskup.

Upozorio je da mnogi imaju pogrešnu ideju o proglašenim svecima, vezujući ih uz čudesa i legende. Lišava ih se njihovih stvarnih kvaliteta i ljudskih vrijednosti, kao da su iz nekih drugih galaksija, daleko od ove doline suza. Na sreću, to ne odražava pravu stvarnost, rekao je, dodavši da sveci prolaze put naznačen u blaženstvima, svojim su ga životom konkretno ostvarili i baš su zato dostojni nasljedovanja i divljenja. “Bili su jednostavno pravi kršćani. Potpuno ispražnjeni od svoga ja mogli su biti sasvim pred Bogom raspoloživi za oplođenje i umnažanje svojih talenata. Svetost nije izvanrednost mišljenja, ponašanja, nego put svakidašnjeg koraka. Muževi i žene vođeni od Duha Svetog bili su preobražavani na sliku Kristovu i ozbiljno su ga slijedili. Bili su kvalitetni, ali s nedostacima i problemima kao i svi ostali. Postajali su sveti u darovanim životnim okolnostima. Izvanredna stvar u njihovu životu je iskustvo njhove življene vjere, nade i ljubavi”, poručio je nadbiskup Prenđa, dodavši da je poziv na svetost poziv na sreću i slobodu Božju. “Avantura kršćanske svetosti, očaravajuća i radikalna, nije vezana za jedan stil života ili epohu. Mi mislimo da je svetost došla samo iz prvih kršćanskih vremena, mučeničkih vremena ili srednjeg vijeka, monaškog razdoblja Crkve. Svetost je za svako vrijeme, svih staleža, pojedinih društvenih skupina, crkvenih, političkih i gospodarskih. Ona nije elitna pojava. Koliko ima ljudskih situacija, toliko ima stilova svetosti, kad čovjek svojim životom bezuvjetno odgovara na Božje poticaje”, istaknuo je nadbiskup Prenđa i pozvao vjernike na odvažno nasljedovanje svetaca.