Zagreb, (IKA) – Na osamnaestoj „Književnoj večeri četvrtkom” Hrvatskoga književnoga društva sv. Jeronima 18. svibnja njegov je predsjednik dr. Stjepan Razum održao spomen-predavanje „Svetojeronimska književnica Stanka Pavuna”. Umirovljena profesorica ruskoga jezika i počasna članica HKD-a sv. Jeronima Stanka Pavuna, rođena je u obitelji Matasović 9. rujna 1926. u Đakovu, a umrla je 13. veljače 2017. u Zagrebu, u 91. godini života. Otac joj je Antun Matasović, poznati hrvatski, svetojeronimski književnik. U braku s dr. Hrvojem Pavunom, priznatim stručnjakom za unaprjeđenje stočarstva, rodila je dvojicu sinova, Davora i Damira. Kao mlada obitelj živjeli su diljem cijele Hrvatske, od Kotora i Osijeka, preko Đurđevca i Zagreba do Rovinja, da bi se 1965. konačno skrasili u Zagrebu. Stanka je predavala ruski jezik i književnost u raznim školama, konačno na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Napisala je školske udžbenike iz ruskoga jezika za sve uzraste učenika, koji su tiskani u više od 10 izdanja. Napisala je i „Rusko-hrvatski rječnik”, koji je 2012. tiskan u drugom izdanju. Za potrebe hrvatskih govornika napisala je početkom devedesetih „Mali razlikovni rječnik”, čime je pridonijela prepoznatljivosti hrvatskoga jezika u dotadašnjoj mješavini jugoslavenskoga jezika. Mnoge je članke objavila u dnevnim i tjednim novinama, koje je objedinila u dvjema knjigama u izdanju HKD-a Sv. Jeronima, a to su: „Štikelci novozagrebečki” (2003.) i „Vjerovali ili ne” (2007.). Njezin roman „Lili – žena našeg doba” (2013.) bio je svojevremeno predstavljen na „Književnoj večeri četvrtkom”. Posljednje štivo koje je napisala,je autobiografija „Iz mojega života”, koja je u dva nastavka objavljena u zborniku „Marulić” (2014. i 2015.). Svoje je umirovljeničke dane provodila u Domu umirovljenika „Medveščak” na Iblerovu trgu u Zagrebu u kojem je bila vrlo zauzeta za kulturni i vjerski život. Bila je dugi niz godina redovita članica Svetojeronimskoga društva (1972. – 2014.), te članica Upravnoga odbora, do 2012., a od godine 2014. bila je počasna članica Društva. Nakon predavanja svoja su sjećanja o njoj izrekli Josip Jurčić, Marija Pavlek, Vlatka Pavlek i Ivica Jurjević.