Knin, (IKA) – Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, svetkovine zaštitnice Vojne biskupije te 10. obljetnice “Oluje”, u kinskoj crkvi Sv. Ante slavljena je 5. kolovoza svečana misa zahvalnica. Koncelebriranu je euharistiju, zajedno s apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj Franciscom Xavierom Lozanom i šibenskim biskupom Antom Ivasom, generalnim vikarom Vojne biskupije Joškom Šantićem, franjevačkim provincijalom i vojnim kapelanima te brojnim svećenicima, predslavio vojni biskup Juraj Jezerinac. Na početku misnoga slavlja na kojemu su sudjelovali najviši predstavnici državne i političke vlasti u Republici Hrvatskoj, a u tijeku kojega je pjevala Klapa “Sv. Juraj” Hrvatske ratne mornarice, biskup Jezerinac posebno se spomenuo svih onih koji su dali svoje živote za obranu Domovine.
Zahvaljujući Gospodinu u propovijedi što je u teškim trenucima za Domovinu “pogledao na našu neznatnost i velika nam djela učinio”, biskup Jezerinac poručio je kako Crkva “premda stalno proživljava sudbinu svojega Utemeljitelja svoje poslanje i danas vrši navješćujući radost” te je želi prenositi i u našem hrvatskom narodu “pozivajući svakog koji prihvaća Isusa Krista na suradnju i povjerenje, da bi se po nama Isus Krist uprisutnio i u našem životu i u svakom našem domu”. Istaknuvši kako smo kao Kristovi vjernici pozvani biti “mirotvorci”, biskup Jezerinac podsjetio je kako je “hrvatski narod od stoljeća sedmog odgajan na tome Isusovu Evanđelju” te je “već na početku svojega života u današnjoj domovini bio prihvatio obvezu mira i mirotvorstva. Sklopivši savez s papom Agatonom, obnovivši ga zatim s Ivanom VIII. i drugim Petrovim nasljednicima hrvatski se narod obvezao da neće nikada napadati druge zemlje, a zauzvrat je od Crkve primio obećanje Božje pomoći u časovima kada bude napadnut. U svjetlu tih činjenica možemo gledati i značenje vojno-redarstvene operacije Oluja. Prije svega, Oluja je bila svojevrsno oslobađanje povijesti hrvatskoga naroda od mnogih stvarnih, ali i umjetno mu nametnutih okolnosti, nesklonosti i predrasuda, kojima je bio izvrgnut od gubitka državne samostalnosti 1102. godine. Zato valja znati da je ona imala dvostruku važnost. Prvo, politički-državotvorno bila je izraz zrelosti hrvatskoga naroda da napokon ostvari, obrani i sačuva svoju državu te da pred svijetom očituje svoju povijesnu odgovornost i vjerodostojnost. A drugo, još važnije, ona je bila izraz moralne sposobnosti hrvatskoga naroda, Hrvatske vojske i hrvatskoga državnoga vodstva na čelu s pokojnim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom da u odlučnom trenutku, uz minimum žrtava, brzo i odlučno oslobodi najveći dio do tada okupiranog teritorija”, istaknuo je biskup Jezerinac.

“Pa i poziv protivniku na časnu predaju i ostanak srpskoga puka u svojim domovima na do tada okupiranim područjima bio je izraz kršćanske moralne svijesti i iskaz pouzdanja hrvatskoga naroda da se bori za pravednu stvar te da će – bez želje za osvetom – vjerom, nadom i ljubavlju nadvladati nametnuto mu zlo i u nesklonim međunarodnim okolnostima, čije posljedice i danas osjećamo. U tome svjetlu Oluja je bila ne samo politički legitimna, pravno legalna, nego i moralno dopuštena”, istaknuo je u svojoj propovijedi biskup Jezerinac. Podsjećajući da je “cijela naša povijest borbe za krst časni i slobodu zlatnu opečaćena istinom da sloboda nema cijene”, biskup Jezerinac poručuje kako “radi povijesne istine valja zažaliti i za svakim mogućim ekscesom koji se dogodio na oslobođenom teritoriju nakon vojnički izvrsno izvedene akcije. To su bili izolirani čini, koji ne mogu zamračiti povijesnu istinu o pravednosti poduzete oslobodilačke akcije i cijeloga Domovinskog rata. Zato se nikako ne mogu prihvatiti pokušaji relativiziranja Domovinskoga rata, odnosno moralno i političko izjednačavanje hrvatskoga naroda i Hrvatske vojske s agresorom. To se duboko protivi ljudskom i kršćanskom shvaćanju prava i pravde, kao i povijesnoj istini”. Vojni ordinarij upozorio je i kako danas našoj Domovini prijete razne ugroze. “Nekima su osobito izloženi mladi: droga, prostitucija, alkoholizam, nezaposlenost, brojni pobačaji, djela protiv života, pravde i sigurnosti. Sve to u općemu, često i kroz medije umjetno stvaranu ozračju praktičnoga materijalizma i hedonizma, s jedne strane, te moralnoga relativizma i neodgovornosti, s druge, stvara ozračje beznađa i mlitavosti, ubija volju za život i otupljuje ljubav, razara nadu, umrtvljuje vjeru te odvlači mladež od visokih životnih ciljeva i ideala”, upozorio je biskup Jezerinac te se zapitao: “Kako se mladež može oduševljavati za očuvanje svoje države i izgradnju Domovine ako se svaki dan zasipa ničim dokazanim tvrdnjama da joj je sloboda izborena u zločinu, da je glupo žrtvovati se za druge; ako joj se kao ideal života nameće životarenje od danas do sutra, od večeri do jutra? Zar je onda čudno što neki mladi ne vide smisao teško izborene slobode i neovisnosti, nego se prepuštaju porukama da je život bespoštedna utrka za užicima, sebičnost i pohlepa za materijalnim?”. “Odgovornost za takvo stanje na svima je: roditeljima, djeci, odgajateljima, nastavnicima, Crkvi i vjerskim ustanovama, ali napose na tijelima vlasti i njezinim nositeljima, jer su oni zaduženi i odgovorni za stvaranje ne samo materijalnih, nego i duhovnih pretpostavki koje će mlade ljude, naraštaj budućnosti ohrabriti na život i za život. U zemlji u kojoj statistički vjernici, ne samo kršćani i ne samo katolici, čine gotovo sto posto pučanstva, sasvim je jasno da u Boga vjerujući ljudi, poglavito katolici imaju najveću, ne samo povijesnu, nego i eshatološku odgovornost za budućnost Domovine”, poručio je biskup Jezerinac.

Na kraju je vojni ordinarij pozvao sve da “svoje srce i um, svoju molitvu, rad i nastojanja usmjere za dobro čovjeka i naroda, za ukorjenjivanje u javni život onih vrijednosti na kojima je hrvatski narod vjekovima sačuvao svoju vitalnost i povijesnu perspektivu”. “Stoga pozivam: majke i očevi – ne bojte se života, prihvatite odgovornost prihvaćanja života!; mladi – ne bojte se žrtve, bez žrtve se ne može, rekao vam je Papa u Solinu, učiniti ništa veliko; pozivam posebice odgovorne na svim područjima javnoga života – izvršavajte svoje obveze i dužnosti kao čin služenja i ljubavi prema svome narodu i svakom čovjeku; napokon, ti, Crkvo Kristova, ne boj se naviještati Krista Spasitelja i njegovu Radosnu vijest, ne boj se svjedočiti i primjerom u žrtvi i ljubavi prednjačiti u radu za spas naroda i vremenito i vječno dobro svake ljudske osobe!”, zaključio je biskup Jezerinac svoju propovijed na misi u Kninu.

U euharistijskoj molitvi biskup Ivas posebno se spomenuo pokojnog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i pape Ivana Pavla II., kao i svih poginulih hrvatskih branitelja i civila u Domovinskome ratu.