Istina je prava novost.

Svijest sinovstva i temelj nade

Božićna poruka splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića

Split, (IKA) – Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić uputio je vjernicima božićnu poruku u kojoj govori o miru i radosti koje Kristovo rođenje donosi u obiteljske i župne zajednice, ljubavi u obitelji, caritasu u župnoj zajednici, suradnji i solidarnosti u svijetu. “Našem svijetu, koji je nošen kratkim valovima prolazne modernosti i kratkotrajne aktualnosti, koji je nemiran i podijeljen, Bog upućuje Radosnu vijest mira i zajedništva – vijest Života”, piše splitsko-makarski nadbiskup. Ističući kako je “Betlehem dom, stan, kruh, kuća kruha – obitelj”, nadbiskup Barišić podsjeća na sve obitelji koje svega toga nemaju, “koje nemaju svoga Betlehem čak ni na periferiji”. Krist svojim rođenjem postaje član ljudske obitelji, piše nadbiskup Barišić, dodajući kako Krist ljudima otvara srce za prepoznavanje potrebe drugih ljudi. “S Njime naš dom prestaje biti prenoćište gdje se spava i gdje se hrani naša sebičnost i individualizam, naša šutnja i agresija, naš komotnost i autoritarnost. S Njime naša obitelj postaje ozračje topline i zajedništva, radosti i prihvaćanja, ozračje bračne, roditeljske i sinovske ljubavi. Pored svih teškoća svoju obitelj danas možemo prepoznati i doživjeti kao dragocjeno naslijeđe izgubljenog raja. Štoviše, kao novo predvorje raja. S Njime, oče, majko, ohlađena i prehlađena bračna i obiteljska ljubav prestaje biti gluha i nijema. S Njime postajemo sposobni razgovarati i spremni saslušati jedni druge. I razumjeti jezik svoje djece i prihvatiti nemoć starijih”, upozorava splitski nadbiskup. Betlehemsko dijete otkriva ljudima ljubav, a budući da je Bog ljubav, bez ljubavi smo bezbožni, piše nadbiskup Barišić, zaključujući kako obiteljska božićna radost nadilazi obiteljski prostor i otvara kršćane široj betlehemskoj obitelji – župnoj zajednici.
U svojoj božićnoj poruci splitsko-makarski nadbiskup govori o važnosti župne zajednice u kojoj vjernik najradosnije proživljava božićne blagdane te dublje proživljava molitvu “Oče naš”. Novorođeno dijete govori o trajnoj Božjoj ljubavi – Caritasu i prihvaćanju svakog čovjeka, te računa s caritasom – životnom dobrotvornošću svakog vjernika. “Zato nas Božić u Betlehemskom Djetetu poziva da nadvladamo intimističku i sebičnu duhovnost, suprotnu zahtjevima i logici Božića, Božjeg utjelovljenja. Poziva nas da zauzeto i odgovorno sudjelujemo u životu svoje župne zajednice; da nosimo poteškoće jedni drugima; da kod braće i sestara ne tražimo samo negativno, već da budemo sposobni vidjeti i ono pozitivno; da sve ljude, osobito potrebne i ugrožene, vidimo i doživljavamo kao braću i sestre u kojima je Bog nazočan. Njega, koji je Početak caritasa i od početka, kao nejako i ugroženo Dijete, Bog povjerava našem caritasu. Ako ga ne prepoznamo i ne prihvatimo u svojoj braći i sestrama, zar možemo biti i kako se možemo zvati njegovima? Zar možemo biti kršćani i zar smijemo nositi sinovsko prezime? Zar naša župna zajednica može biti bez Caritasa?”, pita se u božićnoj poruci splitsko-makarski metropolit.
Splitski nadbiskup upozorava u poruci vjernike da se radosna vijest Božića ne može zatvoriti samo u obiteljsku i župnu zajednicu, nego je ona upućena cijelome svijetu a božićna ljubav je otvorena prema svima, pa i neprijateljima. Novorođeno dijete “želi da ovom našem svijetu tehnike, tržišta, robe udahnemo dušu i svjedočimo duhovne i moralne vrednote. … On želi da se zauzmemo na polju socijalne i društvene pravde, za promociju mira, za solidarnost i suradnju, za obranu života i dostojanstva osobe, za dijalog i praštanje, u suradnji sa svim ljudima dobre volje. U tome nas kršćane nitko ne bi smio preteći”, ističe u svojoj božićnoj poruci vjernicima splitsko-makarski nadbiskup, dodajući kako radosni božićni događaj “ne može ostati na periferiji našega društva i svijeta, na periferiji škole, koja ga tjera u geto vjeronauka, na periferiji nezaposlenosti i malih primanja, na periferiji kruha i smisla, na periferiji politike i ekonomije, prosvjete i kulture, na periferiji medija i tjedna, kao ni na periferiji osobnog i obiteljskog života”. Upozoravajući kako Božić kao Božji događaj treba biti duhovno osvjetljenje i temelj novoga društva i njegovih vrednota i vrijednosti, nadbiskup Barišić svim je vjernicima u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji poželio blagoslovljene božićne blagdane.