Istina je prava novost.

Svjetlo riječi o specifičnosti franjevačke duhovnosti

Sarajevo, (IKA) – Listopadski broj “Svjetla riječi” tematski je vezan uz sv. Franju i specifičnost franjevačke duhovnosti koja i nakon gotovo osam stoljeća ne gubi na aktualnosti. U duhu teme broja je i sugovornik. O proslavi jubileja 800. obljetnice franjevačkog reda, o tome što ga je potaknulo postati franjevac, te o budućnosti franjevaštva i njegovoj ulozi danas u Crkvi i svijetu govori fra Bonaventura Duda. Tako ističe kako je franjevac postao dugim ali jednosmjernim pohodom. A na pitanje što mu je bilo najprivlačnije kod sv. Franje, kratko i odrješito odgovara: cijeli on! U razgovoru je dotaknuta i tema Biblije kojoj je dr. Duda posvetio cijeli život i znanstveni rad od prevođenja, proučavanja, naučavanja do propovijedanja Božje riječi. Tako se prisjeća kako je njegovo bavljenje Biblijom započelo u najranijim godinama. Imao sam divnog katehetu u pučkoj školi. Još čuvam Biblijsku povijest iz onih prvih dana školovanja, ističe Duda. Vezano na temu broja, ovog puta je i reportaža jednostavnog, a jasnog naslova “U Asizu – u domovini” iz pera Miše Sirovine, te ističe: ovaj grad je mjesto gdje se čovjek može susresti s Franjom, sa samim sobom i s Bogom.
U tekstu o Mariji iz Magdale u rubrici “Riječ o Bibliji” Božo Lujić podsjeća kako je ona uz Isusovu majku Mariju neprijeporno najčešće spominjali ženski lik u evanđeljima. Ostavila je dubok trag u kršćanskoj predaji, ali ništa manje i u ljudskoj povijesti. Njezin je lik nadahnjivao brojne umjetnike, pjesnike i književnike, ali bi trebao nadahnjivati i kršćane da u ljubavi i otvorenosti susreću Krista i druge ljude, zaključuje Lujić. U rubrici “Katolička Crkva u BiH i NDH” Petar Jeleč piše o Mostarskoj i Banjolučkoj biskupiji, te ističe kako je biskup Mišić zatražio od svojeg klera da u crkvama javno pročitaju i istumače jednu njegovu poslanicu u kojoj objašnjava da nema ni ispovijedi ni oprosta za one koji ubijaju i pljačkaju nevine ljude. Svjetlo riječi donosi i prikaz života u povratničkoj župi u Grebnicama, te kratak povijesni prikaz Srebrenice.