Zagreb, (IKA) – Kao ni vjernici laici općenito, ni svjetovni franjevci ne mogu se nipošto odreći sudjelovanja u “politici” pa su se, kako bi bolje sagledali aktualni društveni i politički kontekst, sastali 20. rujna na četvrtom godišnjem Tečaju za socijalni nauk Crkve i društveno-političko djelovanje svjetovnih franjevaca pod geslom “Kršćani u demokratskom društvu”. Članovi Franjevačkoga svjetovnoga reda i Franjevačke mladeži okupljeni u samostanu franjevaca konventualaca na Svetom Duhu iz gotovo svih hrvatskih krajeva (Čakovec, Ilok, Novalja, Osijek, Rijeka, Varaždin, Zadar, Zagreb), započeli su susret euharistijskim slavljem koje je predvodio nacionalni duhovni asistent Reda fra Zvonimir Brusač.
Radni dio tečaja počeo je izlaganjem mr. Jure Vujića, pravnika i politologa, posvećenog osobito geostrateškim pitanjima, inače pročelnika Odjela za politologiju Matice hrvatske, na temu “Budućnost identiteta ljevice i desnice u suvremenom globalnom društvu”. Objasnivši genezu dvaju političkih identiteta iz naslova, istaknuo je kako je uopće ta široko prihvaćena stroga distinkcija ustvari neutemeljena. Ujedno je ponudio pregled političkih ideja i strujanja nadahnutih kršćanskim vrijednostima u međunarodnim okvirima, dajući primjere kršćanskog socijalizma i socijalnog katolicizma koji su se razvijali u zapadnim europskim zemljama. Protumačio je također pojavu neoliberalizma i prodornost monetarističke politike u današnjem vremenu. U opširnoj raspravi koja je uslijedila, mr. Vujić odgovorio je na brojna pitanja te se osvrnuo i na aktualnu temu izmjena izbornog sustava.
Drugi dio tečaja bio je posvećen dokumentu “Za život svijeta. Pastoralne smjernice za apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu” u Hrvatskoj što ga je godine 2012. objavila HBK. Dokument je predstavila Marija Žebec, tajnica Ureda HBK za laička društva, pokrete i zajednice. Izložila je njegovu osnovnu strukturu, a posebnu pozornost posvetila je područjima i razinama suodgovornosti vjernika laika u društvu. Promišljanje o problematikama za koje se laici moraju smatrati odgovornima potaknulo je raspravu o mogućnostima djelovanja svjetovnih franjevaca. Došlo se do zaključka o potrebi korektivnog djelovanja, kao u slučaju štetnog projekta zagrebačke spalionice otpada, no naročito afirmativnog djelovanja, ustrajnim zalaganjem za dobro u domeni zaštite dostojanstva socijalno marginaliziranih, očuvanja stvorenoga te pravilnog vrednovanja ljudskoga rada – područja za koja se franjevci smatraju osobito odgovornima – i to djelovanja koje gleda na duge staze.