Svjetski dan misionarskoga djetinjstva

Na svetkovinu Bogojavljenja 6. siječnja obilježava se Svjetski dan misionarskoga djetinjstva. Kako bi se pomoglo brojnoj manje sretnoj djeci, godine 1843. utemeljeno je Papinsko misionarsko djelo. Rad Papinskoga misionarskoga djela Svetoga djetinjstva temelji se upravo na djeci koja evangeliziraju i pomažu drugoj djeci, pa u prigodi toga blagdana djeca u mnogim zemljama pokreću kampanje za skupljanje sredstava za pomoć slabijoj djeci. Misionarsko je djetinjstvo danas nazočno u gotovo svim zemljama svijeta, upravlja dobrima za nacrte slične onime u samim počecima djelovanja, ali u temeljima ima uvijek zalaganje u evangelizaciji djece koja još ne poznaju Krista.
U povodu toga, agencija Zbora za evangelizaciju naroda Fides skrenula je pozornost na milijune mališana koji trpe skriveni u tajnosti, uplašeni prijetnjama o iskorištavanju, ranjeni u duši i tijelu zbog ratova, gladni i bez obitelji, ističe se u prilogu Radio Vatikana. U 25 zemalja svijeta više od 15% djece umire prije navršenih 5 godina i ta se brojka ne smanjuje, unatoč kampanjama cijepljenja, organiziranim središtima za zdravstvenu skrb, te zdravstvenome odgoju majki. Glavni uzroci te tragedije su: dizenterija, ospice, tetanus, hripavac i upala pluća. I dok o AIDS-u kod djece valja posebno govoriti, navedene je bolesti moguće liječiti s lijekovima koji nisu skupi. Ali, kada nedostaju i najosnovniji higijenski uvjeti, osim lijekova, ima li nade za sudbinu brojne djece? Upravo su djeca i mladi najveće žrtve AIDS-a: samo je u 2000. g. prema podacima UNICEF-a više od 600.000 djece u dobi do 14 godina zaraženo virusom HIV-a, a u 2002. g. više od 4.300.000 osoba umrlo je od te bolesti, od kojih 500.000 djece. Svakoga dana zarazi se 2.000 djece u dobi do 15 godina, a među njima su i djeca koja se rode bolesna, jer ih je zarazila majka u tijeku trudnoće ili su zaražena u porodu. Najveća žrtva te bolesti je Afrika, jer je u njezinu siromaštvu i nedostatku zdravstvenih struktura pronašla savršen teren za svoje širenje.
Nadalje, 800 milijuna osoba u svijetu kronično je neuhranjeno, a svake večeri oko 200 milijuna djece u dobi do 5 godina ide spavati s bolovima u trbuhu zbog gladi. Prema nekim procjenama, zbog neuhranjenosti svake godine umre 13 milijuna djece u dobi do 5 godina, jer se nemaju snage boriti s bolestima i infekcijama poput ospica, dizenterije, malarije ili upale pluća. Školovanje je opće pravo, pa ipak je u svijetu danas 121 milijun djece lišeno osnovnoga školovanja zbog toga što u njihovim zemljama školovanje još nije obvezno, besplatno i svima dostupno. U tome su najviše pogođene djevojčice – njih 65 milijuna, dok je dječaka 56 milijuna, a taj je podatak samo približan, jer je u nekim zemljama teško odrediti broj školske djece zbog toga što ne postoje službe za popis stanovništva, uglavnom zbog ratnih uvjeta, ili je riječ o djeci koja su napuštena. Više od 300.000 maloljetnika uključeno je u ratne sukobe. Većina njih je u dobi između 15 i 18 godina, ali ne nedostaju niti vojnici u dobi od 10 godina. Ponovno je na prvome mjestu Afrika, ali i u Aziji, Americi i Europi vrši se angažiranje i uvježbavanje malenih vojnika. Svake godine više od milijun djece žrtve su trgovine ljudima. Oni su robovi trećega tisućljeća, a iskorištavaju se u seksualnoj industriji, ili kao jeftina radna snaga. (ika-rv/sd)