Budi dio naše mreže
Izbornik

Svjetsko vijeće crkava za više međureligijskoga dijaloga

Ženeva (IKA )

Svjetske bi religije, rekao je katolikos Aram I. trebale pristupiti procesu kritičkog preispitivanja i vrednovanja samih sebe. Religije, prema njegovim riječima, mogu prouzročiti nepovjerenje i netoleranciju sve dotle dok se ne nađe "zajednički temelj za skladnu koegzistenciju"

Ženeva, (IKA) – Predsjednik središnjega odbora Svjetskog vijeća crkava armensko-apostolski katolikos Aram I. iz Cilicije na početku plenarnoga zasjedanja toga tijela u Ženevi, posebno je istaknuo značenje međureligijskoga dijaloga u vremenu globalizacije. Toj bi orijentaciji Vijeće u budućnosti trebalo dati prvenstvo, rekao je katolikos čija se rezidencija nalazi u Libanonu, te dodao kako religije imaju snažan utjecaj na svjetsku politiku i na njezinu često ambivalentnu ulogu u svjetskim sukobima.

Religije, prema njegovim riječima, mogu prouzročiti nepovjerenje i netoleranciju sve dotle dok se ne nađe “zajednički temelj za skladnu koegzistenciju”. U nekim zemljama religija služi za ostvarivanje plitičkih ciljeva, a u drugima za utvrđivanje zabluđujućih ideologija i učvršćenje nepravednih struktura, rekao je Aram I, te dodao kako se katkad pojačana religioznost očituje kao slijepi konzervativizam i militantni fundamentalizam, što sve predstavlja širu opasnost. Prema njegovu mišljenju, u svijetu rastućeg beznađa religije moraju pristupiti procesu kritičkog preispitivanja i vrednovanja samih sebe kao i vlastitoj obnovi kako bi prevladale sve te negativne stvarnosti. One bi nanovo trebale definirati zajedničke vrijednosti te ponuditi jasnu viziju za pravedni svijet koji ima budućnost. “Svaka religija koja pokazuje moć gubi svoje pravo na postojanje”, rekao je Aram I. i dodao kako “u zajedničkome globalnom selu moramo živjeti svi zajedno”. Stoljećima su religije gradile svoje vlastite zajednice, svoj vlastiti duhovni etos, svoje teološke, etičke i pravne zidove kako bi se zaštitile. Danas se, međutim, naprosto nameće “kultura koegzistencije” kao novi oblik postojanja religija.