Budi dio naše mreže
Izbornik

Talijanske novine o Svetom Ocu u Hrvatskoj

Rim (IKA )

U Dubrovnik je došao proglasiti prvu hrvatsku ženu blaženom, govorio je o slobodi koja se ne prodaje za zlato svijeta i o predanju za opće dobro, piše La Repubblica

Rim, (IKA) – Talijanski dnevnici već u naslovima 7. lipnja ističu Papine riječi ženama. Neki donose osvrte o novoj blaženici, napominjući da je spasila podmornicu. Tako La Repubblica navodi da Papa u Hrvatskoj nastoji pokopati spomen na strašni balkanski rat. Ovo je pohod mira. U Dubrovnik je došao proglasiti prvu hrvatsku ženu blaženom, govorio je o slobodi koja se ne prodaje za zlato svijeta i o predanju za opće dobro. Dnevnik navodi kako je na Balkanu Europa proteklo stoljeće završila krvoprolićem i nasiljem. Ivan Pavao II. kreće s Balkana da bi Europa, ozdravljena i izmirena, znala svijetu progovoriti jedinstvenim glasom. Il Tempo podrobno navodi Papine riječi ženama, čija je nazočnost potrebna svakoj osobi, obitelji društvu i Crkvi. Upozorio je kako suvremeni ubrzani život može završiti gubitkom humanosti. Quotidiano Nazionale piše kako se Papa obraća hrvatskim ženama koje su se u ratno vrijeme hrabro suočile s teškoćama i traži da budu pomoć svakoj osobi, osobito u obitelji. Taj dnevnik izvješćuje o izjavi srpskopravoslavnog metropolita Jovanovića o eventualnome Papinu pohodu Beogradu te o Vjesnikovom napisu da bi se to moglo dogoditi iduće godine. Dnevnik opširno piše o novoj hrvatskoj blaženici i njezinu neobičnom spašavanju podmornice. L Unita navodi Papino upozorenje kako opće dobro mora prevladati nad pojedinačnim i dodaje kako je 6. lipnja bio posvećen ulozi žena u društvu. Dnevnik se osvrće i na tobožnju islamsku prijetnju Papi, upućenu iz inozemstva dok je islamska zajednica u Hrvatskoj vrlo zadovoljna Papinim pozdravom u Rijeci. Il Messaggero navodi kako Papa u ženskoj ulozi vidi protuotrov za gubitak humanosti i ističe kako naše vrijeme treba ženski genij. Dnevnik spominje kako je 1991. na sinodi u Vatikanu biskup Puljić govorio o Dubrovniku kao najvećem koncentracijskom logoru, koji napada jugoslavenska vojska. Ovim pohodom Papa želi ohrabriti brzu obnovu grada i cijele Hrvatske od tih strahota, potaknuti vjerske i građanske vođe na liječenje rana i posljedica totalitarnoga sustava protivnog čovjeku i njegovom dostojanstvu. Spominje gospodarsku krizu, nezaposlenost od 22 posto, nemogućnost izbjeglica da se vrate u domove i dodaje kako je 6. lipnja u Hrvatskoj bio blagdan koji je usrećio Svetoga Oca. Corriere della sera donosi osvrt pod naslovom “Hrvatske žene pomognite svijetu” i piše kako Papa postaje pjesnik svaki put kad govori o ženi. Dnevnik izvješćuje o susretu Pape s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem te kako najviši predstavnici hrvatskih vlasti posvuda prate Svetoga Oca i nazočni su na misnim slavljima. U drugom članku dnevnik navodi da je Italiji bio potreban ovaj Papin pohod da shvati kako je Hrvatska prije tri mjeseca tražila ulazak u Europsku uniju. Do sada se o Hrvatskoj mogao naći tek poneki redak u novinama, obično o traženju dobara koje je Tito oteo izbjeglim Talijanima, piše Corriere della sera i osvrće se na perspektive za ulaganja i eventualnu pomoć našoj zemlji da uđe u Europsku uniju. Avvenire piše o razgovoru s peruanskim kapetanom, koji je zahvaljujući hrvatskoj blaženici uspio spasiti 22 mornara. Katolički dnevnik navodi njegove riječi o spasavanju od duhovnoga brodoloma. Zahvaljujući blaženici ponovno je otkrio vjeru. U drugom članku Avvenire navodi Papine riječi ženama i dodaje kako sada Hrvatska ima novu zaštitnicu. Le Monde izvješćuje o Papinu pohodu Hrvatskoj nazivajući je “Balkanskom Poljskom”, gdje je Crkva simbol otpora komunizmu i čuvarica identiteta domovine nasuprot obližnjega srpskog pravoslavlja. Le Monde naziva taj pohod obiteljskim. No, Papine riječi izgovorene u Rijeci svjedoče kako se nije pomirio s posljednjom izradom uvoda europskog Ustava, gdje se ne spominje kršćanstvo. U tome Le Monde vidi smisao novog pohoda Hrvatskoj. Stoga su Papini pastoralni pohodi inozemstvu uvijek ujedno i politički čin – zaključuje Henri Tincq, autor članka u Le Mondu.