Talijanski biskupi izvješteni o stradanjima Crkve u Hrvata
Rim, 17. 5. 1994. (IKA) – Krčki biskup Josip Bozanić govorio je u Rimu 16. svibnja na otvaranju 39. sabora Talijanske biskupske konferencije gdje je nazočan kao predstavnik Hrvatske biskupske konferencije.
Upoznavši talijanske biskupe da je HBK ustanovljena dekretom Kongregacije za biskupe 15. svibnja g. 1993. te da okuplja katoličke nadbiskupe, biskupe, ordinarije i pomoćne biskupe s područja Republike Hrvatske, krčki je biskup prikazao teške posljedice rata na hrvatskom tlu, što izravno pogađa i Crkvu.
Izbjeglice čine osminu pučanstva Republike Hrvatske
Prema službenim statistikama koje su upotpunjene 20. travnja 1994. u Republici Hrvatskoj je 516.985 izbjeglica, od kojih 245.708 dolaze s hrvatskog državnog područja koje je pod nazorom vojnih snaga Ujedinjenih naroda, a njih 271.277 dolaze s područja Bosne i Hercegovine. Ti izbjegli i prognani čine danas 12,5% sveukupnog pučanstva Republike Hrvatske, bez područja koja su pod kontrolom OUN, odnosno zaposjednuta od srpskih pobunjenika. Katolički Caritas pomaže koliko god može žrtvama rata. Njemu pomažu mnoge međunarodne humanitarne ustanove, osobito katoličke biskupske konferencije iz raznih zemalja.
Biskup Bozanić je posebno istaknuo projekt “Posvojenje na daljinu” po kome mnoge obitelji i pojedine osobe iz talijanske Crkve pomažu djeci siromašnih obitelji i ratnoj siročadi u Hrvatskoj. Statistike pokazuju da takvim posvojenjem ili kumstvom na daljinu talijanski katolici pomažu brojnoj djeci od kojih je 65% muslimanske, 30% hrvatske i 5% srpske. Biskup je također upoznao talijanske biskupe kako Crkva u Hrvata poduzima osobite i dobro proučene pothvate za dušebrižništvo izbjeglica i prognanika.
Biskupi ne smiju u 111 svojih župa
Bilo je posebno važno sažeto izvjestiti talijansku katoličku javnost o razaranjim crkvenih zgrada i spriječenosti crkvenoga života u hrvatskim biskupijama. Krčki je biskup izvjestio da od druge polovice g. 1991. biskupi šest biskupija u Hrvatskoj ne mogu pohoditi brojne župe svojih biskupija na područjima koje su zaposjeli Srbi. Dosad su bila uzaludna sva zauzimanja kod odgovarajućih službi Ujedinjenih naroda. Tih župa do kojih biskupi ne mogu, ima, prema najnovijim statistikama, 111 i to: 24 u nadbiskupiji Zagreb, 16 u nadbiskupiji Rijeka_Senj, 21 u nadbiskupiji Zadar, 2 u nadbiskupiji Split-Makarska. U biskupijama Đakovo-Srijem 36, a Šibenik 12. Većina katoličkog pučanstva je s tih područja okrutno protjerana, dok o onim malobrojnima koji su ondje ostali, kao i preostalim crkvenim zgradama, teško stižu nove vijesti. Mnogo je crkava srušeno već u prvoj najezdi, a stalno se čuje za nova razaranja. Sve se to događa u Europi na područjima pod izravnom zaštitom međunarodnih mirovnih snaga Unprofora!
Biskup Bozanić govorio je i o prvim pothvatima obnove u najtežim uvjetima. Rat ne samo ubija i razara nego pogoduje širenju kriminala, trgovini opojnim sredstvima i različitim okrutnim oblicima osobne i skupne osvete.
Unatoč svemu otvoreni prema pravoslavnima
Strance redovito zanima stanje ekumenizma na našem tlu. Stoga je biskup izložio kako je u sadašnjim prilikama teško promicati povjerenje među različitim crkvenim zajednicama. Ipak naša Katolička Crkva nastoji ostati otvorena prema srpskim pravoslavnim kršćanima što se potvrđuje svakodnevnim suživotom i uzajamnošću vjernika jedne i druge Crkve na područjima gdje zajedno žive. No, nakon svega što se u ratu dogodilo i još se događa, preostaje težak put do većeg uzajamnog povjerenja među Crkvama. Govoreći kao predstavnik Hrvatske biskupske konferencije biskup Bozanić je smatrao svojom dužnošću upozoriti talijanske biskupe i preko njih cijelu javnost na ratne strahote u Republici Bosni i Hercegovini. Govorio je o Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Goraždu, Brčkom.