Split, (IKA) – “Teologija i Crkva u procesima europskih integracija” tema je XIII. međunarodnog teološkog simpozija koji organizira Katolički bogoslovni fakultet u Splitu, 25. i 26. listopada u velikoj dvorani Fakulteta. Na simpoziju će sudjelovati devet predavača: sociologa, politologa i teologa iz Italije, Njemačke i Hrvatske.
Skup je u četvrtak 25. listopada otvorio dekan Fakulteta prof. dr. Luka Tomašević. Pozdravivši nazočnoga splitsko-makarskoga nadbiskupa Marina Barišića, predstavnike Sveučilišta, gradske i županijske vlasti te predavače i sve nazočne, dr. Tomašević je istaknuo da je tematika doista važna i zanimljiva jer “teologija i Crkva kao i društvo, zajedno tvore našu sadašnjost, jednako kao što su tvorile i našu prošlost na ovomu prostoru stare i dobre Europe”. “Time želimo izbrisati sve granice između nas teologa i članova Crkve i svega onoga što bi nas moglo odvojiti od hrvatskoga i europskoga društva i njegovih procesa. Želimo biti sudionici i čimbenici svih procesa i zbivanja ‘kako bismo donijeli plodove ljubavi za život svijeta’ (OT, 16)”, zaključio je dr. Tomašević zahvalivši organizatoru i svima koji su pomogli u organizaciji simpozija, osobito Splitsko-makarskoj nadbiskupiji i franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja.
Potom je riječ pozdrava uputio splitsko-makarski nadbiskup i veliki kancelar KBF-a u Splitu Marin Barišić. “Europa je već godinama interesantna i interesna za nas jer nas se tiče i dotiče. Međutim, pitamo se što je to Europa?” – kazao je nadbiskup upitavši: “Je li to obećana zemlja, dom, nadnacionalna zajednica ili zajednica različitih naroda? Je li Europa samo zajednica kapitala, tržišta, novca, monete ili nekih drugih vrednota, moralnih i duhovnih?” Dr. Barišić je podsjetio na važne početke Europe kada se Zapad okrenuo Isusu Kristu, te na simboliku europske zastave koja upućuje na otvoreno nebo nad Europom. “U toj izgradnji Europe vjerujem da i teologija i Crkva imaju mnogo toga reći, imaju povijesno iskustvo ali i mudrost za budućnost. Vrednote koje danas želimo ugraditi u Europu – pravda, mir, sloboda, poštivanje ljudske osobe i života, zajedništvo, solidarnost, ljubav – imaju svoj najdublji korijen u evanđelju, u kršćanstvu. Tih plodova Europa danas treba da bi se mogla skladno razvijati, a plodovi su uvijek povezani s korijenom”, istaknuo je nadbiskup Barišić upozorivši na dvije opasnosti. “Opasnost je s laicističke strane da se Crkvu i teologiju etiketira kao povijesno dekadentne te s druge strane da i mi sebe u Crkvi vidimo kao čuvare muzeja tradicije”, kazao je nadbiskup dodavši: “Je li Crkva dovoljno prisutna kao hodajuća, misionarska, svjedočka u svim prostorima suživota Europe, jedno je od sržnih pitanja.”
Zatim se nazočnima obratio prof. dr. Nediljko Ante Ančić, tajnik Povjerenstva znanstvenoga skupa, upozorivši na nakane koje su mu prethodile. “Premda smo i do sada na različite načine komunicirali s Europom koje smo sastavni dio, ipak približavanje europskim integracijama i potpora uključivanja u EU stvara novu kvalitetu povezivanja i međusobnih odnosa. Povezivanje europskih zemalja svakako je u današnje doba svekolikog umrežavanja svijeta u interesu jačanja Europe. Međutim, europske integracije prate duboka previranja, društveno-kulturalni procesi koji se već sada odražavaju na naše prilike, a uskoro će još jače zahvatiti hrvatsko društvo”, kazao je prof. Ančić te zaključio: “Zato proces povezivanja smatramo velikim izazovom koji trebamo pomno kritički razmotriti, upoznati se s trendovima i iskustvima u drugim zemljama, uočiti probleme i zamke u tim procesima te pronaći odgovarajuća rješenja, osobito na duhovnom području, koje nas prije svega zanima. Tu će naši predavači svojim stručnim izlaganjima, znalačkim analizama i trijeznim prosudbama, nadam se pružiti valjan i argumentiran prinos produbljenju naših spoznaja, prevladavanju nekih predrasuda i ukazati u kojemu smjeru valja tražiti odgovore na brojna pitanja”.
„Europski procesi i širenje sekularizacije”, naslov je prvoga predavanja koje je održao prof. dr. Ivan Cifrić (FF Zagreb). Govoreći o procesima u Europi ili europskim procesima koje je jednom riječju nazvao “europeizacija”, prof. Cifrić je izlagao o procesu stvaranja integriteta, ograničavanju državnoga suvereniteta, kulturnoj homogenizaciji, pitanjima identiteta, procesu individualizacije te o dijalogu. Istaknuo je da se mi odnosimo prema Europi na dva načina: s jedne strane euro-skeptično jer pokušavamo naći koje će to biti prednosti u jednoj velikoj novoj zajednici i drugo koje će to možda negativne posljedice izazvati postojeći, nacionalni i drugi identitet te u tom smislu i proces sekularizacije – ne samo kao proces laicizacije, smanjivanja utjecaja Crkve na institucije društva, nego i kao procesi koji su vezani uz opadanje vjerničke prakse, dakle odlazaka u crkvu, ali i proces koji je također povezan uz promjene unutar same Crkve. “U tom smislu jedna od mojih teza je da je proces sekularizacije vezan uz modernizaciju, a modernizacija će se i dalje nastaviti i nitko joj se neće protiviti danas u globalnom smislu, pa ni u Hrvatskoj. Ako je to tako, onda je za očekivati da će se neki elementi nastaviti sekularizirati. Ne u identičnom obliku kao klasična sekularizacijska.” Prof. Cifrić je nadalje upozorio da su sekularizacija i religizacija (povratak svetoga ili resekularizacija), dva paralelna procesa koji će se i dalje zbivati, ali ne na isti način koji su se događali u Europi. „Čime da ga ponovno religizirate? To nisu identični fenomeni, ali često se nastupa pojednostavljeno. Ja sam za to da se ti procesi analiziraju konkretno u pojedinim europskim zemljama, pa i kod nas i po pojedinim aspektima. Na taj način možemo otvoriti praznine koje su u nama. Nisam za olako odbacivanje teorije sekularizacije, jer one nam predstavljaju izazov i pomoću njih tražimo dijalog, konfrontiramo se, tražimo neka nova rješenja. Prema tome ona mogu biti plodna. Ona je korisna i za teologiju”. Zaključuje da u tom surječju teolozi mogu pridonijeti prije svega na taj način da se angažiraju u smislu razumijevanja tih procesa koji traju u Europi, razumijevanja u vjerničkom i teoretskom smislu; drugo da se angažiraju u smislu širenja vrijednosti koje su zajedničke i drugim religijama, ne stvaranje neke nove vjere ili nad-religije, nego da na taj način pripomognu otvaranju dijaloga, međureligijskoga dijaloga i ekumenizma. Sve složenija Europa, kulturno-religijski, zahtjeva angažman ne samo znanstvenika, filozofa nego i teologa da rade na unutarnjem dijalogu i dijalogu između različitih religija te između religija i civilnoga društva, odnosno socijalnih teorija, zaključio je prof. Cifrić.
Prvi dan završio je predstavljanjem knjige “Euroskepticizam, stranačka politika, nacionalni identitet i europske integracije”, objavljene u izdanju Centra za politološka istraživanja (CPI). O knjizi su govorili dr. Branimir Lukšić, dr. Duško Lozina te priređivač dr. Anđelko Milardović. Tema je već na samom početku programa izazvala brojna pitanja i sadržajnu raspravu.