Zagreb, (IKA) – U dvorani Vijenac Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu predstavljena je 11. rujna knjiga jednog od najznačajnijih protestantskih teologa današnjice Jürgena Moltmanna “Teologija nade”. Predstavljanje su zajedno organizirali Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta iz Zagreba i izdavač Ex libris iz Rijeke. Uime organizatora, okupljene je pozdravio Zoran Grozdanov, urednik edicije Ecumenica izdavačke kuće Ex libris. Zahvalio je prof. Moltmannu koji je drugi put u tri godine došao u Zagreb. Prvi put bilo je to u povodu predstavljanja knjige “Raspeti Bog”. Prvi predstavljač pročelnik katedre za dogmatsku teologiju KBF dr. Ivan Karlić na početku je kratko predstavio samog prof. Moltmanna, a potom istaknuo kako je on nakon odlaska velikih učitelja, postao jedan najutjecajnija osoba moderne protestantske teologije. Moltmann je poticaj za promišljanje o kršćanskoj vjeri u perspektivi nade dobio, kako on sam svjedoči, od filozofije nade. On razmišlja o nadi unutar teoloških, a ne toliko filozofskih vidika. Na taj način nada prestaje biti objekt, jer ne pita se čemu se mogu nadati, nego nada postaje subjekt njegove teologije. Tako u spisima o teologiji nade on ne razmišlja o nadi, nego je ona njegova polazišna točka. To je temelj na kojem on zasniva čitavu teologiju. U uvodnim tekstovima u knjizi Moltmann ističe da nada nije nekakav dodatak kršćanskoj vjeri, nego ulazi u njegovu temeljnu strukturu. Nada definira vjeru, a ne obratno. Strukturalno prvo dolazi vjera čovjeka u uskrsnuloga Krista, tek potom dolazi nada koja toj vjeri otvara vidike budućega života u Kristu i bez koje vjera ne bi mogla biti. Na kraju je Karlić rekao kako to izdanje predstavlja obogaćenje literature na hrvatskom jeziku, a ujedno može predstavljati i poticaj i nadahnuće mlađim stručnjacima teolozima i filozofima kako u razumijevanju suvremenih teoloških strujanja, tako i u nastavljanju popunjavanju praznima dobrim analitičkim i kritičkim teološkim promišljanjima. Izdavaču je zahvalio na ovom iznimnom djelu te poželio da i ubuduće obogaćuje hrvatsku teologiju novim naslovima. Mr. Boris Gunjević s Teološkog fakulteta “Matija Vlačić Ilirik” istaknuo je da se čini da je knjiga “Teologija nade” danas važnija nego u vrijeme kada je napisana. Knjigu danas možemo čitati kao teološku anticipaciju koja može artikulirati viziju budućnosti u danas posve drukčijem socio-političkom kontekstu. No, prije svega taj tekst možemo čitati kao kritiku globalnog imperija u kojem je sve podređeno tržištu, kapitalu i teroru. Zaključak Moltmannove knjige vrlo je jednostavan: ne možemo naprijed bez nade koja uključuje sve ljude. Nada je ono za što je vjera sposobna, ona je počelo ustrajnosti, upornosti i postojanosti. Ona je subjektivna snaga strpljivosti, kušnji. Gunjević je istaknuo i kako Moltmann podsjeća da svaki teološki govor ukoliko želi biti autentičan mora započeti s nadom. Knjiga nakon 40 godina ponovno upozorava kako teološki govor nade, mora stvarati vrijednosti na svaki drugi diskurs. Jedino teološki diskurs nade kritički može ispitati sve druge diskurse. Moltmannova teologija nade danas je više od svega nada za teologiju koja nas poziva da budemo ljudi nade u vrijeme beznađa, a ova knjiga je jedan od priručnih alata za to, zaključio je Gunjević. Alen Kristić iz Sarajeva osvrnuo se na moguće implikacije teologije nade na naše okruženje, tj. na postkomunističke i postsocijalističke zemlje. Mišljenja je kako je teologija nade za nas prijeko potrebna jer u našim društvima vlada osjećaj beznađa i očaja čini su izvori ideologizirane religije, gospodarstvo bez solidarnosti i politika bez etike. Na kraju se na samo djelo osvrnuo i prevoditelj dr. Željko Pavić iz Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, te autor Jürgen Moltmann.