Zagreb, (IKA) – Tema travanjskoga Teološkog četvrtka 24. travnja u Tribini grada Zagreba u organizaciji Kršćanske sadašnjosti bila je “Pluralitet istina”. Uvodničari u temu bili su dr. Ante Vučković i dr. Željko Tanjić, a moderator don Anton Šuljić.
Dr. Vuković se prvenstveno osvrnuo na suvremeni pluralitet istina, nova traženja unutar filozofije, posebice o zamoru postmoderne. Istaknuo je kako istinsko obilježje svijeta u kojem živimo u prvom planu nije sekularizacija, već pluralizacija i to pluralizacija etika, vjerskih uvjerenja, životnih formi. Taj je fenomen intenziviran globalizacijom, jer iza tog širokog stava prema pluralizaciji stoji duboko razočaranje 20. stoljećem i totalitarizmima. Postmoderna je taj fenomen opisivala različito. Pojavljivanje bilo kakve istine koja bi imala obilježje apsolutnosti bilo bi odbačeno zazorom. Svaki priziv apsolutne istine u sebi izaziva sumnju. Jedino područje na u kojem još ima pretenzije na apsolutnost istine je religija, za koju se stvara tržište.
Naime, nije više samo razumljivo da netko pripada religiji svojim rođenjem, nego se on sad za nju odlučuje, izabire, podsjetio je Vučković. Također je istaknuo kako uz govor o pluralnosti istine redovito ide govor o toleranciji i relativizmu. Premda idu jedan s drugim, te pojmove treba razlikovati.
Tolerancija je preduvjet pluraliteta, ali tolerancija nije apsolutna, ne može se tolerirati. Relativizam je, pak, filozofski pojam koji se razlikuje od pluralnosti. Volja za istinom u čovjeku ključa iz interesa za pouzdanom životnom orijentacijom. Postmoderna zastupa mišljenje da nema jedne istine ni više istina, već poluistine i priče koje su pojedinačne. Nasuprot tome u svakodnevnom životu susreće se silna žudnja za onim što je vezano uz istinu, za vrlinama koje se oslanjaju na istinu, poput iskrenosti, vjerodostojnosti, pouzdanosti u ljudske odnose. Postmoderna je zamorna, pa stoga veći interes pobuđuju oni koji imaju potrebu tražiti istinu na drugi način ili oni koji unutar svijeta pluralizma i relativizma traže pozitivne strane za kršćanstvo, rekao je dr. Vučković, podsjetivši na kraju kako realno živimo u pluralnom društvu, pa stoga kršćanstvo nema nikakve potrebe žaliti za nekim drugim homogenijim društvom, već se kršćanstvu nameće potreba za drukčijim naviještanjem i pristupom. Pri tome valja voditi računa da se, kad je riječ o istini, ono oslanja na Kristove riječi “Ja sam istina, put i život”.
Dr. Tanjić govorio je o teološkoj istini u teološkim promišljanjima. Podsjetio je kako su Europa i Zapad obilježeni pojmom istine, pa su stoga kultura i misao drukčiji od npr. azijske. Dvije su važne odrednice kad se govori o istini – odnos spasenja i istine te pitanje religije koje je u najvećoj mjeri u vezi s današnjom teologijom. Pitanje istine uzrokovalo je krizu u teološkim promišljanjima 20.st. jer je postavilo pitanje teologiji, kako ona razumijeva istinu.
No, teologija susreće iste poteškoće kao i filozofija. Krizu je proizvelo i prirodno-znanstveno mišljenje, jer su filozofija pa i prirodno-znanstvena misao pokazali da je mišljenje i govor o istini relativan, s jedne strane socijalno s druge kulturno-povijesno fizički, pa i transcendentalno uvjetovan. Dovedeni su u pitanje svi oni postulati na kojima se temeljila teološka misao kao govor o vječnoj istini. Promišljanje teologije o istini u 20. st. odvijalo se u dva velika područja – biblijsko-teološkom i području fundamentalne i dogmatske teologije. Zaključujući izlaganje, dr. Tanjić istaknuo je kako, kad je riječ o pluralizmu, cjelokupna povijest teologije pokazuje da je pluralnost sastavni dio promišljanja o istini.