Zagreb, (IKA) – “Bog o ženama – žene o Bogu” bila je tema Teološkog četvrtka u organizaciji Kršćanske sadašnjosti 21. lipnja u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu. Uvodničarka mr. Ljiljana Matković Vlašić govorila je o knjizi “Žena i Crkva”. Istaknula je da unatoč tomu što je prošlo 40 godina od prvog izdanja i desetak nakon drugoga dopunjenog, ta knjiga nije ništa izgubila na svojoj aktualnosti. Ne znači li to da su problemi koji se u njoj obrađuju ostali više-manje isti, upitala je i dodala da knjiga svojim izbalansiranim sadržajem predstavlja sintezu misli o ženi i Crkvi. Podsjećajući na početke 70-tih godina i pisanja te knjige, istaknula je kako je to doba u Zapadnoj Europi jačanja feminističkih pokreta i feminističke teologije, spomenuvši riječi pape Ivana XXIII. koji je u enciklici “Pacem in terris” emancipaciju žena nazvao jednim od glavnih znakova vremena, dakle nečim važnim što stoji uz bok svih pozitivnih pokreta u svijetu. Kad se govori o ženi u Crkvi, ne može se zanemariti društveni kontekst koji ima svoju dinamiku razvoja. U osvrtu na II. vatikanski koncil podsjetila je da žene na njemu nisu smjele govorili, ali su bile prisutne, njih 23. Koncil je ipak probio led te se u pastoralnoj konstituciji Crkve u suvremenom svijetu, kao i Dogmatskoj konstituciji o Crkvi govori o temeljnim ljudskim pravima koja vrijede za sve ljude bez obzira na njihov spol, pa time utiru put pravednijem položaju žene u Crkvi, rekla je mr. Ljiljana Matković Vlašić.

Dr. s. Jadranka Rebeka Anić osvrnula se na teološku tradiciju koja poznaje i ženske i majčinske crte Boga. U tom kontekstu istaknula je i riječi Ivana Pavla I. “Bog je otac, a još više majka”. U Bibliji nigdje nećemo naći govor o ženi, ali Bog govori ženama. Isus djelovanjem izražava svoj stav prema ženama, rekla je dr. Anić. U nastavku je predstavila doprinos teologa toj temi te posebno istaknula i žene koje su kroz povijest na tom području pokušale dati svoj glas, tj. kako su doživljavale sliku Božju u vidu žene. Tu je važnim naglasila i distinkciju između “‘ženskog govora o Bogu” i/ili “govora žena o Bogu”, što je potkrijepila nizom primjera.
Dr. Irena Sever istaknula je kako prepoznavanje biblijskih slika o Bogu kao ženi, uključivanje pozitivnih slika utemeljenih u teologiji i vjeri sigurno može pridonijeti obnovi naše duhovne ravnoteže. Polazimo od ideje da je Bog i muškarca i ženu stvorio na svoju sliku. I muško i žensko odsjaj su Boga nevidljivoga, i oboje mogu biti slika, tj. metafora Boga. Oboje su nužni da bi se adekvatno govorilo o Bogu, rekla je. Podsjetila je i na apostolsko pismo Ivana Pavla II. o dostojanstvu i pozivu žene, u kojem ističe primjerenost metafora kojima obiluju i Biblija i tradicija.
U raspravi se dotaknulo i pitanje žene u Crkvi u Hrvatskoj. Istaknuto je kako se pitanja o tim temama u nekim zemljama otvaralo mnogo ranije, dok se to kod nas čini sramežljivo. No, ohrabruje činjenica da npr. kod nas jako puno žena studira teologiju, a ženama-teologinjama otvara se prostor da budu profesorski kadar na katoličkim učilištima. Moderator “Teološkog četvrtka” bio je don Anton Šuljić.