Zagreb, (IKA) – “Nova politička teologija” bila je tema Teološkog četvrtka koji je u organizaciji Kršćanske sadašnjosti 25. ožujka održan u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu.
Prvi uvodničar dr. Nenad Malović dao je pregled značenja pojma političke teologije, te upozorio da će se tek kad se razumije što je bilo, moći u boljem svjetlu vidjeti što je novo. Podsjetio je i kako se u prvoj polovici protekloga stoljeća pojavljuje i pojam političke religije, pri kojoj se rasprava posebno razbuktava osamdesetih godina, padom komunističkog totalitarnog režima. Istaknuo je i kako je nakon 11. rujna 2001. godine ponovno postalo aktualno pitanje značenja religije, osobito monoteističke, i njezinog stvarnog potencijala, pa na površinu dolaze rasprave o odnosu politike i religije, s tim u vezi i rasprave o političkoj teologiji. Raspravlja se o pitanjima može li se i kako ograničiti nasilnički i politički potencijal religije. Pretpostavke na kojima počiva sekularna država nisu religiozne provenijencije. Također se postavlja pitanje kako gledati na političku teologiju u demokratskom društvu i liberalnim društvenopolitičkim okolnostima. Pokazano je da se politička teologija može zlorabiti i s lijeva i desna, ako se rezultati teološke refleksije izravno pretoče u političke zahtjeve. Danas se ističe kršćanska odgovornost za ovaj svijet, uključujući i političke i društvene procese. Sigurno je da teologija tu može i mora dati svoj doprinos, zaključio je Malović.

Dr. Željko Tanjić u razmatranju se oslonio na promišljanje teologa Johanna Baptista Metza. Postavlja se pitanje zašto nova politička teologija, ima li smisla govoriti o novoj političkoj teologiji, te treba li rabiti drugi pojam i termin. Nova je sigurna kao jedan pojam koji se želi razgraničiti pravac teološke misli o promišljanju koja su se u teologiji susretala još od antičkih vremena. Nova politička teologija uzima u obzir sve prigovore koji se jednoj političkoj teologiji mogu uputiti na temelju stoljetnog iskustva o promišljanju političke teologije.
Nova politička teologija svoj izazov kao gotovo i sve europske teologije nalaze u susretu i sučeljavanju s čovjekom moderniteta koji ne vjeruje. Unutar takvog svijeta oblikovao se i fenomen sekularizacije, pa se postavlja temeljno pitanje kakvu ulogu ima vjera u svijetu u kojemu riječ Bog gubi na značenju, rekao je dr. Tanjić. Nadalje je podsjetio kako je pitanje vjerodostojnosti vjere vezano uz krizu smisla povijesti, a to je temeljno ishodište nove političke teologije.
Dr. Marijan Krivak o temi je govorio s filozofskog stajališta. Istaknuo je kako je jedina smislenost politike i teologije u njihovoj povezanosti. Pozivajući se na autore, u prvom redu na Slavoja Žižeka i Borisa Gunjevića, istaknuo je kako religija može odigrati pozitivnu ulogu i ponovno oživjeti pravu dimenziju političkoga, repolitizirati politiku i tako omogućiti političkim činiteljima izađu iz etički slijepe ulice. S druge strane, pozivanje na politiku može isto tako teologiji pomoći da se izvuče iz stranputica. U tom kontekstu, ono što bih ja želio shvatiti najnovijom političkom teologijom jest zajednički, udruženi međudopunjujući odnos religije i politike, odnosno politike i teologije koji bi bio dovoljno produhovljen, a druge strane dovoljno aktivistički, zaključio je dr. Krivak.
Tema je još produbljena u živoj raspravi te je dotaknuto i pitanje konkretnog doprinosa teologije i teologa današnjoj hrvatskoj političkoj i opće društvenoj sceni.
Voditelj Teološkog četvrtak bio je don Anton Šuljić.