Zagreb, 16. 11. 1996. (IKA) – “Novi religiozni pokreti” bio je naziv dvodnevnoga znanstvenog simpozija što se 15. i 16. studenog održavao u Velikoj dvorani isusovaekog samostana u Palmotiaevoj 31, u Zagrebu. Skup, koji su zajednieki priredili Filozofsko teološki institut Družbe Isusove i Filozofski fakultet DI, otvorio je rektor tog Instituta o. Marko Matia. U uvodnom govoru o. Matia je rekao kako se danas kao nikada prije osjeaa Božja odsutnost i to ne samo iz društvenoga vea i iz religijskog života. Navodeai potom poznatoga francuskog mislioca Leona Droixa, o. Matia se zapitao kako ispuniti duhovnu prazninu koja je nastala tom posvemašnjom Božjom odsutnošau te na kakvoj duhovnoj podlozi graditi novi svijet, u kojemu se, prema rijeeima Svetog Oca, sve više uoeava pojava povratka religioznog i traženja smisla.
Prvo predavanje “Fenomen novih religioznih pokreta istoene i zapadne prvenijencije” održao je mr. Mijo Nikia, predavae na Filozofskom fakultetu DI u Zagrebu. “Novi religiozni pokreti i vjerske sljedbe ili sekte uglavnom daju prednost afektivnom nad razumom, to znaei da kod veaine dominira neka eudna misterioznost, razni zanosi, eesto puta na granici histerienog ponašanja. Sljedbe u velikoj mjeri njeguju takozvano fundamentalno, nekritieko tumaeenje Biblije. Izvlaee rijeei iz konteksta i tumaee ih po svojoj vlastitoj volji tako da eesto ono sporedno pretvaraju u glavno i obratno. U skladu s tim ne priznaje se valjanost ni jednoga drugog puta k spasu osim vlastitog, jer samo taj vlastiti vodi do cilja bezuvjetno i nepogrešivo, a oni koji njime idu jesu ‘izabranici'”, istaknuo je mr. Mikia. U nastavku predavanja on je govorio o psihiekoj konstituciji elanova novih religioznih pokreta te rekao kako postoje dvije vrste osoba koje postaju elanovi tih sljedbi: psihieki normalne koje ulaze u sljedbe nakon neke krize ili razoearenja, dok drugoj skupini pripadaju osobe s veaim ili manjim psihiekim optereaenjima.
“Religijsko-etieka prosudba ‘Scientology’ pokreta” naziv je drugoga predavanja koje je održao dr. Ivan Koprek, predavae na Filozofskom Fakultetu DI u Zagrebu. Govoreai o scijentološkom pokretu kao eudnom spoju religioznog i filozofskog zahtjeva za spasenjem, dr. Koprek je rekao da se taj pokret pretvara u ideologiju s izrazito totalitaristiekim, eak fašistoidnim, naznakama.
Nakon stanke uslijedilo je predavanje dr. Tomislava Ivaneiaa, predavaea na Katoliekome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, na temu “Credo novih religioznih pokreta”. Dr. Ivaneia je rekao da istraživaei svrstavaju nove religiozne pokrete u eetiri skupine: evan?eosko-pentekostnog izvora, hinduistieko-budistieko-taoistiekog izvora, ezoterijskog te zapadno-filozofsko-svjetonazornoga i psihološkog podrijetla.
Posljednje predavanje prijepodnevnog rada skupa održao je dr. Tonei Trstenjak s Filozofskog fakulteta DI u Zagrebu, na temu “Metode propagande novih religijskih pokreta”. U svom predavanju dr. Trstenjak je govorio o metodama pridobivanja novih elanova kojim se služe novi religiozni pokreti.
Poslijepodne je o proizvoljnome tumaeenju Biblije kakvo prakticiraju sljedbe govorio dr. Ivan Šporeia, a o sljedbama u ranome kršaanstvu, od kojih je veaina bila gnoistieka, govorio je dr. Anto Mišia, te je o religijama Istoka na Zapadu predavanje održala dr. Milka Jauk-Pinhak. Prof. Jakov Jukia govorio je o ezoterieno-okultnoj religioznosti u novim društvenim prilikama, istaknuvši kako se stvara jaka eklektiena i sinkretiena religioznost koja “pluta” od jednoga crkvenog nauka do drugoga, posu?ujuai samo najpogodnije “komadiae” iz toga babilonskog tržišta svetih ideja i obreda