Teološki simpozij u povodu "50. obljetnice svečanog otvaranja i početka Drugoga vatikanskog koncila (1962. – 2012.)"
Teološki simpozij u povodu "50. obljetnice svečanog otvaranja i početka Drugoga vatikanskog koncila (1962. – 2012.)"
Zagreb
Na konferenciji za novinare predstavljen simpozij u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Zagreb, (IKA) – Na konferenciji za novinare na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predstavljen je simpozij u povodu “50. obljetnice svečanog otvaranja i početka Drugoga vatikanskog koncila (1962. – 2012.)”. Simpozij organizira KBF od 15. do 17. studenoga u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta pod visokim pokroviteljstvom velikog kancelara KBF-a zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića.
Dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta prof. dr. Tonči Matulić istaknuo je kako 50. obljetnica od početka II. vatikanskoga koncila može pomoći ponovnom otkrivanju vrijednosti i sjaja Koncila, što je isticao i bl. Ivan Pavao II., a ponovio Benedikt XVI. Organizacijom skupa nije se željelo da to bude samo teološki, znanstveni događaj, nego u prvom redu crkveni, a kako je Crkva društveni organizam, da bude i društveni događaj. Stoga su pozivi upućeni na razne adrese, kako bi skup imao ekumensku, međureligijsku, znanstvenu, akademsku, pastoralnu kulturnu i svaku drugu dimenziju.
Član Programskog odbora simpozija prof. dr. Stjepan Baloban predstavio je okvirni program. Iz perspektive težnje prijenosa Evanđelja suvremenom čovjeku proizašao je i ovaj simpozij čiji je rad podijeljen na plenarna izlaganja i rad u skupinama te zaključak s raspravom. Plenarna predavanja idu u pet koraka – Koncil u životu Crkve, Ivan XXIII.: najava, vizija i rađanje duha Koncila, Kristocentričnost Koncila, Povratak Božje riječi i Koncil kao ishodište nove evangelizacije. Rad u skupinama obuhvatit će teme “Crkva i liturgijska obnova”, “Crkva kao Božji narod”, “Crkva i ekumenizam”, “Crkva i kultura”, “Crkva i uloga teologije”, “Crkva i kršćanski odgoj”, “Crkva i duhovnost”, “Crkva i obitelj”, “Crkva i mediji” i “Crkva i država”. Panel-rasprava uključit će imena koncilskog i pokoncilskog vremena Crkve u Hrvata. Dr. Baloban istaknuo je kako odlaskom ljudi toga vremena odlazi i duh vremena. Ne bi bilo dobro da s odlaskom tih ljudi oslabi i duh Koncila. Nadamo se da neće i da će današnji naraštaj hrvatskih teologa znati cijeli njihov doprinos te u duhu Koncila nastaviti tražiti nove načine kako bi se Radosna vijest učinila živom ljudima našega vremena, rekao je dr. Baloban.
Član Programskog odbora prof. dr. Mario Cifrak istaknuo je važnost skupa u prvom redu za Crkvu u Hrvatskoj, koja je čini se kroz doba komunizma i zatvorenosti s velikim entuzijazmom pretočila želje i nastojanja II. vatikanskog koncila. Želja je organizatora ponovno “probuditi” sve blago koje “nosimo u glinenim posudama”. Prof. dr. Slavko Slišković, član Organizacijskog odbora, predstavio je rad Odbora u koji su imenovani i predstavnici Studentskog zbora. Pojasnio je i mjesto održavanja simpozija. Naime, KBF već godinama ima problema s nedostatkom prostora, pa će simpozij biti u NPI, što može biti i znak “naše crkvenosti i pripadnosti ovoga fakulteta kako mjesnoj, tako i općoj Crkvi”, rekao je dr. Slišković. Istaknuo je, kako se za studente sudjelovanje na skupu vrednuje ECTS bodovima u smislu jednog izbornog predmeta. Također, gotovo svi profesori angažirani su bilo predavanjima ili predsjedanjima u skupinama, a i uposlenici su angažirani u organizaciji, pa će KBF tih dana živjeti na Kaptolu umjesto u Vlaškoj, rekao je dr. Slišković.
Članica Organizacijskog odbora studentica RPiK Marina Prskalo rekla je kako će studenti osim sudjelovanja u organizaciji bili angažirani na pripremanju izložbe koja će predstaviti sam Koncil i to i vidu onoga što mu je prethodilo, tijek i dokumenti te plodovi i odjeci u Hrvatskoj i svijetu u tijeku i nakon Koncila. Na kraju konferencije novinarima su se obratili i predstavnici medijskih pokrovitelja koji su konkretan plod Koncila v.d. direktor Glasa Koncila Stjepan Pogačić i direktor Kršćanske sadašnjosti Robert Šreter.