Rijeka, 3. 7. 1998. (IKA) – “Darovi Duha za naše vrijeme” naziv je ovogodišnjega trodnevnog Teološko-pastoralnog tjedna, koji se od 30. lipnja do 2. srpnja održavao u dvorani Bogoslovskog sjemeništa u Rijeci. Tjedan, koji već tradicionalno priređuje Teologija u Rijeci, otvorio je rektor dr. Josip Grbac, a nazočne su pozdravili i riječko-senjski nadbiskup Anton Tamarut te krčki biskup Valter Župan.
U uvodu u rad Tjedna dr. Grbac je istaknuo nedostatak svijesti o djelovanju Duha kao patologiju današnjega svijeta, a razmišljanje o načinu posvješćivanja djelovanja Duha, kao jedan od bitnih ciljeva Teološko-pastoralnog tjedna.
Uvodno predavanje “Nečujni vapaj današnjeg čovjeka za Duhom” održao je dr. Ivan Devčić. Dr. Devčić dao je pregled shvaćanja duha u filozofskoj refleksiji od najranijih promišljanja grčkih filozofa o prapočelu svih stvari, pa preko velikana filozofske misli sve do naših dana i pojave “negacije duha” te proglašavanja materijalne stvarnosti prapočelom svega postojećeg u teorijama Karla Marxa. Dr. Devčić je na kraju zaključio da “Duhovsko iskustvo”, koje su doživjeli prvi kršćani te se razumjeli unatoč različitostima jezika, ostaje vječna čovjekova potreba i želja.
O “Duhu Božjem u kršćanskoj teološkoj refleksiji” govorio je dr. Ilija Čabraja. On je kao bibličar dao presjek shvaćanja Duha Božjega u knjigama Staroga i Novog zavjeta, zaključivši svoje predavanje tumačenjem ivanovskog naziva, Paraklet, za Duha Svetoga koji je poslužio za polazište u prvim crkvenim promišljanjima o Presvetom Trojstvu.
Mr. Ivan Stošić govorio je potom o “Crkvi kao djelu i mediju Duha Svetoga”, čime je završio prijepodnevni dio predavanja.
U poslijepodnevnome dijelu u sedam predavanja prikazani su darovi Duha Svetoga. Promišljanje i aktualizacija tih darova spadaju među najvažnije ciljeve ovogodišnjeg Tjedna. S druge strane, promatrajući doba u kojem živimo, postavljeno je pitanje: “Ne daje li Duh i neke nove darove koje bi trebalo prihvatiti i živjeti, kao npr. dar života, odgovornosti, dijaloga, tolerancije, solidarnosti i drugo”. Raspravom u 18 sati završio je prvi dan Tjedna u Rijeci.
Predavanja drugog dana Tjedna započela su izlaganjem dr. Nedjeljka Ančića “Drugi vatikanski koncil – veliki dar Duha Crkvi na kraju drugog tisućljeća”. Predavač je na početku svog izlaganja podsjetio na Papin poziv “da Crkva u neposrednoj pripremi Velikog jubileja ispita savjest i da čini pokoru glede propusta, grijeha i sablazni u proteklom vremenu”, a što je, prema riječima dr. Ančića, neodvojivo od usvajanja i primjene Koncila.
Dr. Neven Šimac govorio je i o tome je li na društvenom planu zamislivo “oproštenje” te postoji li izvediva i pravno prikladnija alternativa od “građanskog pomirenja”. Govoreći o amnestiji pokušao je dati i odgovor na pitanje o “konkretnom načinu pravne i institucionalne provedbe ‘pomirenja kroz istinu'”.
“Povratak pentekostalnog vremena – Crkva između fundamentalizma i relativizma”, bio je naslov predavanja dr. o. Marijana Jurčevića. “Na jednoj strani radikalizira se vjerski život, gotovo do isključivosti, a na drugoj strani sve se relativizira i sinkretizira. I jedna i druga strana su opasne po istinu, a Crkva se nikad nije opredijelila ni za jedan od tih ekstremnih stavova…”, rekao dr. Jurčević, istaknuvši da prevelika ravnodušnost i relativizam pripremaju plodno tlo za fundamentalizam.
Dr. Marijan Valković govorio je o “Daru slobode i odgovornosti kao jamstvu budućnosti svijeta”, dok je dr. Anton Tamarut održao predavanja o “Duhu Svetom – čuvaru nade u čovjekovu srcu”. Dr. Tamarut pokušao je sagledati prilike suvremenog čovjeka, koji se nalazi u neograničenoj sposobnosti samootkupljenja i samoostvarenja te kušnje pesimizma. On je zaključio kako za razliku od “ideološkog optimizma”, kršćanska nada ima za cilj kraljevstvo Božje, tj. sjedinjenje svijeta i čovjeka s Bogom, i to činom božanske moći i ljubavi.
Dr. Milan Bogović govorio je o “Duhu Svetom, Duhu pravde, solidarnosti i ljubavi”, obrazlažući svaki pojedini dar. O “Duhu pomirenja i oproštenja” govorio je dr. Josip Grbac. Istaknuo je kako djelovanje Duha, kad je u pitanju pomirenje i oprost, poštuje “jednu moralnu pedagogiju”, tj. postupnost razvoja čovjekove svijesti u tom pitanju koje je prema njemu jedan proces, tako da “kršćanin koji trenutačno nije sposoban oprostiti, ne znači da nije obdaren Duhom”.
Posljednje predavanje drugog dana Tjedna bilo je “Duh Sveti i strukturalni grijeh” dr. Nikole Bižaca, koje je, zbog nemogućnosti sudjelovanja predavača na skupu, pročitano. Posljednjeg dana Tjedna pokušalo se odgovoriti koje su to izravne posljedice iznesenih razmišljanja za djelo Crkve u naše doba na području naviještanja, slavlja sakramenata i djelovanja iz vjere. O. Bono Zvonimir Šagi govorio je o “Malim zajednicama – zajednicama Duha”. Pokušao je odgovoriti na pitanje “koji modeli zajedništva u Crkvi najbolje otkrivaju djelovanje Duha?” te je nastojao ukazati na “pastoralno-stratešku promjenu sadašnjih oblika zajedništva”. Mr. Tomislav Šporčić održao je predavanje o “Krštenju – novom rađanju u Duhu”, dok je dr. Milan Šimunović govorio o “Potvrdi – daru Duha za izgradnju Crkve i poslanje”. Posljednje predavanje na Teološko-pastoralnom tjednu održao je dr. Zvjezdan Linić na temu “Duh Sveti na oproštenje grijeha (usp. Iv 20,22-23)”.