Stubičke Toplice, (IKA) – Sedmi kongres Komisije za migracije Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) održan je od 20. do 23. listopada u hotelu Matija Gubec u Stubičkim Toplicama. Tema kongresa bila je “Tijek migracija s Istoka na Zapad”, a raspravljalo se i o problemima Roma u Europi. Na otvorenju Kongresa sudionike je pozdravio predsjednik Komisije za migracije CCEE-a biskup Louis Pelatre, a svoje pozdrave u ime Hrvatske biskupske konferencije uputio je generalni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak, koji je sudionicima zaželio dobrodošlicu i ugodan boravak u Hrvatskoj. Nazočne je u ime zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića pozdravio generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije prelat Vladimir Stanković, istaknuvši kako je hrvatski narod jedan od tipičnih iseljeničkih naroda u svijetu te kako u 180 etničkih župa i misija djeluje više od 200 aktivnih hrvatskih svećenika, redovnica, vjernika laika kao pastoralnih suradnika i crkvenih socijalnih radnika pa je stoga hrvatskom narodu u republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini posebno poznata problematika migracija. Prelat Stanković istaknuo je i problem “bijega mozgova” iz Hrvatske, a napomenuo je i kako je Crkvi u Hrvata poznat i pastoral Roma, za čije je područje posebni stručnjak s. Karolina Miljak.

Predsjednik Komisije za migracije CCEE-a je apostolski vikar Istanbula biskup Louis Pelatre, a tajnik o. Hans Voecking iz Bruxellesa. Uz zamjenika generalnog tajnika CCEE-a iz St. Gallena mons. Petra Daniela Fleetwooda i predstavnika Svete Stolice mons. Anthonyja Cirayatha, na kongresu je sudjelovalo pedesetak izaslanika iz 21 europske biskupske konferencije, među kojima su biskupi i ravnatelji nacionalnih komisija za pastoralnu skrb selioca. U svojim diskusijama sudionici kongresa usredotočili su se na utjecaj selioca na Zapadnu Europu, a među seliocima su i Romi i “akademci”. Posebno je bilo riječi o “odljevu mozgova” koji pogađa brojne istočnoeuropske zemlje. Problematika se obrađivala i u predavanjima “Migracijska rijeka prema Europi zatvorenih granica – ekonomski, pravni i politički aspekti”, “Etički aspekti na tržištu kvalificiranih – odljev mozgova – posljedice za pastoral”, “Romi u Europi: preporuke s kongresa u Budimpešti 2003.”, te “Rad s Romima”. Dijelu konferencije o migracijama nazočila je i potpredsjednica Vlade i ministrica branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor.

U nedjelju 23. listopada misno slavlje sa sudionicima kongresa u zagrebačkoj katedrali predvodio je potpredsjednik CCEE-a kardinal Bozanić čime je kongres ujedno zaključen. Na misnom slavlju sudjelovali su i dobrovoljni darivatelji krvi zagrebačkog Crkvenog križa koji su u nedjelju proslavili svoj dan. Pozdravljajući sudionike konferencije, kardinal je pozdravio i dobrovoljne darivatelje krvi te je rekao kako je svaki čovjek “svjedok užurbane djelatnosti Crkve da pridonese rastu Kraljevstva Božjega na zemlji, ali i mnogih dobrih akcija unutar Crkve i među ljudima dobre volje” koji pridonose da život pojedinca bude humaniji.

Osvrnuvši se na nedjeljna misna čitanja i na slavlje misijske nedjelje, kardinal je u propovijedi poručio kako “iskrena ljubav prema Bogu neminovno vodi k ljubavi prema bližnjemu”. Potaknuo je vjernike na iskreno razmišljanje o mnogim učinjenim djelima, jer će se tako “uvidjeti da se često radi o lažnoj retorici o dobroti, o prijateljstvu svedenom na prazne riječi koje prikazuju sebeljublje”. Kardinal Bozanić dodao je kako su djela milosrđa samo posljedica ljubavi, a ne ljubav te da je prije dobrotvornosti potrebna dobrohotnost. Govoreći nadalje o misijama, ali i migracijama, kardinal je dodao kako se Krist želi nastaniti u svakoj zemlji i svakom narodu. “Crkva je uvijek bila spremna prevladavati udaljenosti, rušiti barijere, otvarati granice, pobjeđivati predrasude, nazivati strance braćom, ohrabrivati i tješiti slabe i ožalošćene”, rekao je.
Kardinal je pozvao i na ponovno naviještanje Evanđelja Europi, koja se, kako je rekao, udaljava od Krista i Crkve te prihvaća laički način života i mišljenja protivan Evanđelju. Takvu situaciju sve više susrećemo i u Hrvatskoj koja je sastavni dio europskog kontinenta te dijeli njegovu sudbinu u dobru i zlu, rekao je kardinal Bozanić, dodavši kako je Europi potrebna nova evangelizacija te da naraštaji koji dolaze čeznu za susretom s Kristom. Zato svijet znanosti, kulture i sredstava društvenog priopćavanja treba postati i mjestima kršćanskog svjedočenja, istaknuo je zagrebački nadbiskup, povjeravajući misionarski hod Crkve Blaženoj Djevici Mariji, Majci Crkve. Na kraju misnog slavlja kardinal je još jednom zahvalio svim darivateljima krvi na njihovu humanom činu te ih je potaknuo na daljnje akcije darivanja krvi kako bi pomogli bližnjemu u nevolji.

Na kraju susreta u Stubičkim Toplicama sudionici su objavili “Preporuke” u kojima se ističe kako su svi svjesni činjenice da u Europi živi 15 milijuna Roma kojima žele pomoći u očuvanju njihova kulturnog identiteta i pružiti pastoral kakav im pripada. Zato pozivaju sve mjesne Crkve, na čijim područjima žive Romi, da pojačaju svoje zalaganje u prilog Romima utemeljeno na crkvenom poslanju prema najslabijima. Također, mjesne bi Crkve svojim vjernicima trebale posvjestiti činjenicu da među njima žive Romi, te da je pogrešno imati predrasude prema njima. Mjesne bi se Crkve i župe trebale informirati o konkretnim prilikama u kojima Romi žive i na njih odgovoriti prikladnim pastoralnim mjerama, a isto bi tako trebale pojačati dijalog među odgovornima za pastoral Roma, kao i među nomadima i starosjedilačkim stanovništvom. Biskupske konferencije će se zauzimati za poboljšanje života nomadskih naroda, kako bi se promijenila i slika o njima u medijima i u politici.

Gospodarske i demografske prilike u Europskoj uniji, nastavlja se u “Preporukama”, u procesu globalizacije očituju kako ta zajednica naroda treba sve više kvalificiranih osoba. Uslijed toga dolazi i do sve većega seljenja stanovništva u one zemlje u kojima su ekonomske prilike bolje, i to je novost – kako za Crkvu na europskom istoku, tako i za Crkvu na europskom zapadu. Zato se Crkve porijekla i Crkve prihvata selioca poziva da pojačaju razmjenu iskustava. Isto tako, Crkve porijekla Crkvama prihvata trebale bi staviti na raspolaganje pastoralne djelatnike koji bi se mogli baviti pastoralnom za te kvalificirane ljude. To vrijedi i za Grkokatoličke crkve, ističu “Preporuke”.

“Mjesne Crkve zemalja prihvata svjesne su da je integracija kvalificiranih osoba iz središnje i istočne Europe obogaćenje, posebno s duhovnoga stajališta”, ističu sudionici skupa u “Preporukama” potpisanim u Zagrebu 23. listopada. U posljednjoj točki “Preporuka” europske biskupske konferencije pozivaju političare i europske ustanove – Europsku uniju, Europski parlament i Vijeće Europe – da budu svjesni svoje odgovornosti za novu vrstu selilaštva koje dovodi do osobnih problema, do rastavljanja obitelji, ali i lišavaju brojne zemlje “žive radne snage” potrebne za njihov razvoj.