Tijelovo

Blagdan koji nazivamo Tijelovo svetkovina je Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Slavi se u četvrtak po blagdanu Presvetog Trojstva. Blagdan Tijelovo uvodi se u Njemačkoj još 1253. godine, a papa Urban IV. uvodi 1264. taj blagdan za cijelu Crkvu. U većim zemljama vjernici već u 14. stoljeću oduševljeno prihvaćaju Tijelovsku procesiju u kojoj se Presveto nosi u pokaznici. Prva Tijelovska procesija dogodila se u Kölnu u razmaku od 1274. i 1279. godine. Inače, štovanje Presvetog oltarskog sakramenta razvilo se još u 12. stoljeću.
Već sv. Ciprijan među prvima govori o euharistijskom čudu u kojemu se i na vidljiv način događa promjena hostije u Kristovo tijelo (u pravo meso) i vina u Kristovu krv (u doslovnom smislu). Kroz povijest je bilo nekoliko takvih čuda. Najpoznatije je čudo u Bolseni koje je utjecalo na porast pobožnosti vjernika prema euharistiji. Ta pobožnost i to čudo bili su razlozi i povod da je Crkva 1264. godine ustanovila svetkovinu Tijelova. Od poznatih sličnih čuda dovoljno je spomenuto ona u Sijeni (1330. i 1730.), kao i ona u Lancianu (prvi put u 8. stoljeću i drugi put 1273.). Kod nas je poznat relikvijar predragocjene krvi Kristove koji se čuva u Ludbregu. Zajedničko svim euharistijskim čudima je to da se za vrijeme mise, nakon što svećenik izgovori Isusove riječi upućene apostolima na Posljednjoj večeri, hostija (kruh) i na vidljiv način pretvori u pravo meso, a vino u pravu krv Kristovu. Opisi tih čuda govore uglavnom o sumnji nazočnih vjernika ili samoga svećenika koji služi misu u istinitost Isusovih riječi da je kruh doista njegovo tijelo i da je vino doista njegova krv.