Sarajevo, (IKA/KTA) – U prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu u ponedjeljak 14. prosinca upriličena je konferencija za novinstvo u povodu dvadesete obljetnice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu. Na konferenciji je govorio predsjednik Komisije Pravda i mir Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine banjolučki biskup Franjo Komarica, a moderator je bio tajnik Komisije preč. dr. Darko Tomašević, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu. Preč. Tomašević istaknuo je da je Komisija prigodom obljetnice potpisivanja Daytonskog sporazuma uputila izjavu “Očitovanje Komisije Justitia et pax BK BiH povodom dvadesete obljetnice potpisivanja Daytonskog (Pariškog) sporazuma za Bosnu i Hercegovinu (14. prosinca 1995. – 14. prosinca 2015.)” u kojoj se donosi “analiza, stanje i budućnost” Bosne i Hercegovine.
Nakon što je pročitao sažetak Izjave Komisije, biskup Komarica odgovarao je na pitanja novinara. Na zamolbu da prokomentira u kojoj mjeri hrvatski političari shvaćaju ozbiljnost situacije u kojoj žive katolici Hrvati na području Republike Srpske, kao i koliko će, prema njegovu mišljenju, najavljeno rješavanje hrvatskog pitanja obuhvatiti teritorij entiteta RS, biskup Komarica istaknuo je da rješavanje tog pitanja obuhvaća teritorij cijele BiH, te izrazio žaljenje da u tom pogledu ne razmišljaju mnogi, među kojima su, kako je istaknuo, i neki predstavnici hrvatskog naroda u BiH i Hrvatskoj.
“U zadnjim kontaktima, osobito s hrvatskim europarlamentarcima u Bruxellesu, čuo sam od njih vrlo decidirane izjave da će se oni zalagati za, ne samo pravo hrvatskog naroda na cijelom području BiH, nego i za učinkovit njegov doprinos budućnosti cijele zemlje BiH. Fatalno je do sada bilo stanovište da oni Hrvati, koji su protjerani silom bezakonja, nemaju više što tražiti u svojoj kući odnosno u svom zavičaju i da se, zapravo, briga za Hrvate treba koncentrirati samo tamo gdje ih još ima”, kazao je biskup Komarica ustvrdivši da se radi o “vrlo pogubnoj i destruktivnoj strategiji” na što su, kako je podsjetio, u više navrata jasno upozoravali biskupi Biskupske konferencije BiH kao i Komisija. Ukazao je na činjenicu da je, od ukupne međunarodne pomoći, jedva oko 3% namijenjeno za pomoć povratka Hrvata u BiH ističući da je to sramotno za sve dosadašnje garniture domaćih i međunarodnih političkih predstavnika u BiH kao i da je sramotno da su sredstva već odobrena za istu svrhu još uvijek neiskorištena jer se nalaze na računima nekih europskih banaka.
Na zamolbu novinara da se u prigodi obljetnice potpisivanja Daytonskog sporazuma osvrne na ishod dosadašnje provedbe kao i da iznese svoje mišljenje o tome, kako se sporazum dalje može odraziti na razvoj i stabilnost u BiH, biskup Komarica je odgovorio da je danas vidna promjena u odnosu na poratne godine, u kojima je, kako je kazao, u europskim krugovima vladalo mišljenje da je Daytonski sporazum “više nego Sveto pismo” i da ga ne treba mijenjati. “Sada, i zadnji puta, evo prije desetak dana kada sam bio u Bruxellesu, slušao sam europske parlamentarce koji kažu da je nužna nadogradnja Daytonsko-Pariškog sporazuma, odnosno da se umjesto Daytonsko-Pariškog sporazuma mora razgovarati o nekom bruxellskom sporazumu”, rekao je biskup Komarica i dodao da mu je poznato da je prvotna namjera međunarodne zajednice bila provesti “Dayton 2” i “Dayton 3”, ali da se to do danas nije dogodilo. Istaknuo je također da bi se danas predstavnici svakog od konstitutivnih naroda BiH mogao požaliti na neki dio Daytonskog sporazuma, izrazivši mišljenje da bi u tome najviše razloga mogli imati predstavnici hrvatskog naroda, te da su nedugo nakon potpisivanja predstavnici iz reda srpskog naroda imali najviše primjedbi na sporazum, ali da su kasnije sporazum uzeli kao nešto nedodirljivo poput Svetog pisma. Ipak, podsjetio je da “glavnu riječ” u BiH imaju međunarodni predstavnici koji su domaćem stanovništvu, kako je istaknuo, “skrojili kapu za našu glavu bez mjere”.
“Ako se dobro zna, a ja znam, po nesreći, prisiljen sam znati, da se ovdje na području naše zemlje vodio zastupnički rat i da nije smjelo biti ni poraženog ni pobjednika, da su, na žalost, naši ljudi ovdje ginuli za tuđe interese – drugi su imali svoje ciljeve koji su trebali da se ovdje odrade – onda i nikakvo nije čudo da se i tako ponaša međunarodna zajednica”, mišljenja je biskup Komarica koji je prenio da je tijekom boravka u Bruxellesu tamošnje parlamentarce pozvao da razmišljaju o tome što Europa danas može ponuditi prognanicima s Bliskog Istoka kad “svoje stanovnike ovako bezočno gazi i obespravljuje”. “Nažalost, imamo danas širom Europe, dakako i širom svijeta, kako znadete, još uvijek dobrano u praksi zakon jačega. I zato, hvala Bogu, da imamo i kakve-takve, i humane neke deklaracije, pa hajdemo onda insistirati da se držimo tih humanih deklaracija”, kazao je biskup Komarica koji je podsjetio da bi zemlje potpisnice deklaracija trebale držati do njenog sadržaja, u kojem se, kako je podsjetio, garantiraju ljudska i građanska prava, osobna i kolektivna, te da bi tako ljudsko dostojanstvo trebalo biti neupitno “i na Bliskom Istoku i Africi i u Europi” kao i “u BiH, Sarajevu i Banjoj Luci”.