Istina je prava novost.

TISKOVNA KONFERENCIJA HBK: U SREDIŠTU VELIKOG JUBILEJA POZIV NA SOLIDARNOST S POTREBITIMA I NOVA EVANGELIZACIJA

Zagreb, 14. 4. 1999. (IKA) - U povodu 18. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije održana je 14. travnja tiskovna konferencija u prostorijama HBK, na kojoj su govorili predsjednik Odbora za Veliki jubilej 2000. varaždinski biskup Marko Cule

Zagreb, 14. 4. 1999. (IKA) – U povodu 18. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije održana je 14. travnja tiskovna konferencija u prostorijama HBK, na kojoj su govorili predsjednik Odbora za Veliki jubilej 2000. varaždinski biskup Marko Culej, predsjednik Hrvatskog Caritasa zadarski nadbiskup Ivan Prenđa i biskup zadužen za crkvena sredstva društvenog priopćavanja zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić.
Biskup Culej ukratko se osvrnuo na samo značenje jubileja i pripravu za Veliki jubilej 2000. godine, predstavivši program proslave za Veliki jubilej u Rimu, koji započinje otvaranjem Svetih vrata na bazilici sv. Petra u Vatikanu u noći s 24. na 25. prosinca ove godine. Istodobno će započeti i proslava u katedralama i mjesnim Crkvama diljem svijeta i to euharistijama koje će predvoditi mjesni biskup, a prethodit će im svečani ophod ulaska u crkvu. Biskup Culej se potom osvrnuo na znakove Velikog jubileja, a to su hodočašća, otvaranje svetih vrata, oprost, čišćenje pamćenja, ljubav prema siromašnima i ljudima u nevolji, spomen na mučenike i lik Marije. Na zasjedanju biskupske konferencije odlučeno je da će se na razini župa, dekanata i biskupija prirediti euharistijski kongresi, po uzoru na Svjetski euharistijski kongres koji će se održati u Rimu, a sa svrhom produbljivanja zajedništva među vjernicima. Također će se prirediti i hodočašća po biskupijama u Svetu Zemlju, budući da je prema Papinoj odluci, uz Rim i mjesne Crkve, središte proslave Velikog jubileja i Sveta zemlja. Završetak proslave Velikoga jubileja bit će na Bogojavljenje, 6. siječnja 2001. godine.
Zadarski nadbiskup Prenđa istaknuo je kako Veliki jubilej uz reevangelizaciju zahtijeva i kulturu solidarnosti. Zatim je govorio o pothvatima Hrvatskog Caritasa za pomoć kosovskim izbjeglicama, rekavši kako je zadovoljan odazivom pojedinaca i ustanova u prikupljanju humanitarne pomoći stradalnicima s Kosova. Do sada je prikupljeno više od 300.000 kuna, a u četiri leta je u Albaniju poslano 64 tone hrane i ostalih potrepština, među kojima i 12.000 pokrivača. U pripremi je i brod veličine 600 tona, koji bi uskoro trebao isploviti iz zadarske luke prema Albaniji, rekao je nadbiskup, dodavši kako je Zadarski Caritas preuzeo ulogu logističke baze za odašiljanje pomoći prikupljene po biskupijskim Caritasima. Također je istaknuo i dobru suradnju u varaždinskoj biskupiji i zadarskoj nadbiskupiji sa Crvenim križem, te pozvao sve ljude dobre volje, kao i dobrotvorne ustanove da nastave davati pomoć za kosovske izbjeglice. “Do sada je naš Caritas bio primatelj pomoći, a sada je posrednik i davatelj pomoći stradalnicima”, rekao je nadbiskup Prenđa. Predsjednik Hrvatskog Caritasa također je posvjedočio kako je slanje pomoći kosovskim izbjeglicama znak solidarnosti s malobrojnom Crkvom u Albaniji, te znak zahvalnosti za svu pomoć koju su naši stradalnici primili u tijeku domovinskog rata.
Zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić izvijestio je novinare o glavnim temama plenarnog zasjedanja HBK. Biskup Košić je rekao da su biskupi analizirali svoj nedavni pohod apostolskim pragovima, govorili su o pripravi za Veliki jubilej te su raspravljali o statutu HBK i pravilnicima vijeća i tijela HBK. Na dnevnom redu, kako je rekao biskup Košić, ostala je rasprava o bogoslovima u vojsci i pitanje reorganizacije katoličkih javnih glasila.