TISKOVNA KONFERENCIJA HRVATSKOG CARITASA U POVODU DONACIJE VLADE JUŽNOG TIROLA I TRENTA

Zagreb, 13. 6. 1996 (IKA) – Konferencija za tisak Hrvatskog Caritasa u povodu znaeajne donacije vlade Autonomne regije Južnog Tirola i Trenta održana je u srijedu 12. lipnja, u sjedištu Hrvatskog Caritasa u Zagrebu. Uz potpredsjednika vlade Autonomne regije Južnog Tirola i Trenta dr. Franza Pahla na konferenciji su bili nazoeni ravnatelj Hrvatskog Caritasa Josip Grošia, predsjednik Hrvatskog Caritasa prelat Vladimir Stankovia, predstojnik Vladina ureda za prognanike i izbjeglice Damir Zoria, savjetnik ministra razvitka i obnove Darko Vitrisal te dr. Adalbert Rebia. Vlada regije Južnog Tirola i Trenta daruje, naime, Hrvatskom Caritasu za program pomoai povratnicima 100.000 njemaekih maraka, a preko Hrvatskog Caritasa daruje i jedan milijun njemaekih maraka za obnovu infrastrukturne mreže u Slunju, eime nastavljaju dosadašnje poduhvate za pomoa povratnicima i obnovu Hrvatske. Konferenciju je otvorio prelat Vladimir Stankovia, koji je istaknuo posebno dobre veze sa susjednom Italijom. Posebno je srdaeno pozdravio dr. Pahla, koji je u javnim glasilima u svojoj zemlji ueinio mnogo za Hrvatsku. Osim toga dr. Pahl i njegovi suradnici u tijeku svojega posjeta Hrvatskoj poha?aju i teeaj hrvatskog jezika, kako bi bili još bliži zemlji za koju se zauzimaju. Ravnatelj Caritasa Josip Grošia tom je prigodom ukratko upoznao novinare s dosadašnjim radom Hrvatskog Caritasa, koji je do sada rijetko prire?ivao konferencije za tiska, premda je bio prisutan u javnim glasilima. Struktura Caritasa, kakav danas djeluje postoji vea šest godina, a uz nacionalnu središnjicu postoji 11 biskupijskih Caritasa i više stotina župnih Caritasa, istaknuo je Grošia, te je iznio neke statistieke podatke o pomoai koju je Hrvatski Caritas podijelio u tijeku posljednje tri godine. Kao caritasovu glavnu zadaau Grošia je istaknuo pomoa povratnicima, te je izvjestio da je putem Caritasa u cijeloj Hrvatskoj obnovljeno i popravljeno oko 3.000 stambenih jedinica. Posebno se zahvalio dr. Pahlu i njegovoj vladi koji su upravo za caritasov program pomoai povratnicima darovali 100.000 DEM. Istaknuo je da dr. Franz Pahl donosi i znaeajnu pomoa za program obnove infrastrukture – izgradnju vodovodne mreže u Slunju. Taj ae program ostvariti Vladin ured za prognanike i izbjeglice u suradnji sa Hrvatskim Caritasom. Osim toga Hrvatski Caritas je ukljueen i u program prikupljanja kreditnih paketa za male poduzetnike, koji daje Zagrebaeka banka. “Tim programom podupiremo malu proizvodnju i obnovu, ali za njegovo ispunjenje nužno je zadovoljavanje odre?enih posebnih uvjeta: krediti se nikako ne odobravaju u konzumacijske svrhe, npr. za otvaranje gostionica, kafiaa, trgovina i sl.”, istaknuo je Grošia, a kao glavne ciljeve tih paketa kredita naveo je: pomoa ljudima da se zaposle (do sada je na taj naein ostvareno oko 250 novih radnim mjesta), poticanjem poduzetništva obnoviti te krajeve (za prvi paket kredita odabrana je zapadna Slavonija, podrueje oko Zadra, Šibenika i Splita), te poticanje ljudi na povratak u ta podrueja. Noveano su fond u prvom paketu kredita pomogli Njemaeki, Talijanski i Hrvatski Caritas, predstoji sakupljanje sredstava za drugi paket kredita, kojega su do sada noveano pomogli: Švicarski, Talijanski, Austrijski, Njemaeki i Francuski Caritasi, a svoju pomoa obeaali su i Nizozemski i Slovenski Caritas.
Predstojnik Vladina ureda za prognanike i izbjeglice Damir Zoria pridružio se izrazima zahvalnosti dr. Franzu Pahlu, te istaknuo važnost suradnje Caritasa i vladinog Ureda. O velikom razumijevanju koje je dr. Pahl pokazao za Hrvatsku i njegovom eestom javnom istupanju u obranu Hrvatske u stranom tisku govorio je dr. Adalbert Rebia.
Dr. Franz Pahl darovao je hrvatskoj Vladi za program pomoai povratnicima 100.000 dem, 150.000 za obnovu vodovoda u Slunju, 100.000 DEM za obnovu škole kod Karlovca, 100.000 DEM za stipendije studentima, sveaenicima u Mostaru 500.000 DEM, te 60.000 DEM za kupnju udžbenika gimnazijalcima u Mostaru. Obraaajuai se novinarima dr. Pahl je još jednom potvdio svoju solidarnost sa Hrvatskom, te je istaknuo da za agresiju na Hrvatsku god. 1991. smatra odgovornima Europu i Ameriku, koje se nisu suprotstavile agresoru, nego su, naprotiv, i podupirale srpskog predsjednika Miloševiaa koji je prouzrokovao drugi holokaust u Europi. Hrvatska se u eetiri godine rata nije borila samo za sebe nego i za Bosnu, te je pokazala hrabrost kao malo koja zemlja u Europi, istaknuo je dr. Pahl. On je tako?er izrazio zadovoljstvo suradnjom vladina Ureda za prognanike i izbjeglice i Hrvatskog Caritasa, kojima njegova vlada iskazuje potpuno povjerenje. “Naše zauzimanje nije nikakva milostinja, nego je samo ipunjavanje moralne obveze koju imaju svi ljudi, nešto sasvim normalno”, rekao je odgovarajuai na pitanja novinara dr. Pahl.