Mostar, (IKA/KTA) – Konferencija za novinstvo o temama i zaključcima 57. redovnog zasjedanja članova Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održana je u četvrtak 21. ožujka u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru. Na konferenciji je govorio predsjednik BK BiH banjolučki biskup Franjo Komarica, koji je također bio otvoren i za pitanja novinara.
Obrativši se na početku nazočnim djelatnicima obavijesnih sredstava, biskup Komarica istaknuo je važnost njihova djelovanja u prenošenju rezultata rada Biskupske konferencije BiH široj društvenoj javnosti te im je u svoje i uime svih biskupa izrazio iskrenu zahvalnost. Na upit novinara, postoje li, zbog skorog ulaska u Republike Hrvatske Europsku uniju, određena očekivanja od tamošnjih vlasti, biskup Komarica kazao je da je u brojnim razgovorima s predstavnicima različitih razina vlasti u RH uvijek upozoravao na njihovu ustavnu dužnost, što je, prema njegovim riječima, “urodilo plodom”, budući da je osnovan Ured pri Vladi Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH. Podsjećajući da se u proteklom razdoblju u nekoliko navrata susretao i s predstojnicom tog ureda Darijom Krstičević, s predsjednikom RH dr. Ivom Josipovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Josipom Lekom, kao i nekim drugim ministrima u RH, kazao je kako su njegovi sugovornici izrazili nadu da će nakon ulaska u EU moći uraditi više za Hrvate u BiH. Rekao je također da su mu na tim susretima predlagali da se kod predstavnika međunarodne zajednice zalaže za određenu vrstu suglasnosti oko snažnijeg uključenja Vlade i predsjednika RH u ostvarivanju pravne države na području cijele BiH.
Upitan je li s domaćim političkim predstavnicima razgovarao o zabrinjavajućim podacima koji ukazuju na opadanje broja katolika, biskup Komarica izrazio je mišljenje da je za rješenje problema potrebno političarima pomoći kroz razgovore i bodrenje te kroz upite o tome što oni, kao predstavnici Katoličke Crkve u BiH, mogu učiniti za poboljšanje stanja. Prenijevši dalje svoja iskustva sa susreta s europskim parlamentarcima u Strasbourgu te iz svog posjeta State Departmentu u Washingtonu, kazao je da kod europskih i američkih političara vlada veliko neznanje i određeni zamor po pitanju sređivanja situacije u BiH.
Na zamolbu da prokomentira dio Apela upućenog sa 57. redovnog zasjedanja BK BiH, koji se odnosi na pribojavanje promjena najavljenih od strane međunarodne zajednice, biskup Komarica kazao je kako se to odnosi na parcijalne promjene, koje, prema njemu, nisu dovoljne, već treba “maksimalno pogledati istini u oči, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, cjelovita, i reći: ‘Ljudi, ovo je nakarada od države. Ovo ne valja’. To svi kažu sada, ali niko nema kuraže reći: ‘Evo, hajdemo sad svi sjesti za stol pa da vidimo što ćemo to napraviti, kako ispraviti veliku nepravdu…'” Podsjetio je da su biskupi BK BiH, kao žitelji te zemlje i kao oni koji imaju odgovornost za budućnost BiH, upozorili odmah nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma na njegove loše strane, ali da su ih uvjeravali da sporazum služi samo za zaustavljanje rata te da će se kasnije nadograđivati. “Prošlo je puno vremena da se to nije uradilo. Ako se uradilo, uradilo se na gore, a ne na bolje”, upozorio je biskup Komarica ujedno podsjetivši da se na taj problem nebrojeno puta upozoravalo zajedničkim apelima BK BiH, te u mnogim susretima s novinarima i političarima, domaćim i međunarodnim. Podsjetivši da je na Cipru, gdje su se prošle godine okupili predstavnici svih europskih biskupskih konferencija, slušao o tome kako je upravo u BiH, od svih zemalja u Europi, najlošija socijalna situacija stanovništva, kazao je kako su sudionici susreta izrazili čuđenje da o tome prije nisu bili upoznati. “Pa, nemoguće da mi imamo najnesposobnije političare. A ja sam govorio međunarodnim predstavnicima: ‘Vi dobro znate da vi glavnu riječ ovdje vodite’. I da sam pitao ih u Bruxellesu, pitao ih u Washingtonu: ‘Zašto ste poslali najnesposobnije svoje predstavnike u Bosnu i Hercegovinu?'”, kazao je biskup Komarica, ujedno izrazivši mišljenje da su europski i američki politički predstavnici prepoznali iskrenost u njegovim riječima upravo stoga što su to i riječi običnog čovjeka koji mu se svakodnevno obraća za pomoć. “Ne samo katolika. Nikad neću samo za katolika pomagati kad mi kuca i mnogi nekatolik. Ja imam dužnost dizati svoj glas u obranu obespravljenih, u obranu čovjekova dostojanstva”, riječi su biskupa Komarice koji je dalje naglasio potrebu upornosti u poticanju na praštanje i pomirenje, koje, kako je kazao, mora biti temeljeno na istini i pravdi kako bi polučilo očekivane rezultate.
Na novinarsku molbu da prokomentira okolnosti slučaja višestruke provale u župnu kuću u Ljubiji, u kojem se osoba identificirana kao počinitelj nalazi na slobodi, biskup Komarica izrazio je žaljenje da tamošnje političke strukture, organi sigurnosti i sudstva “uopće ne mare za direktno ugrožavanje čovjekova života, ne samo imovine”. Podsjetio je da je na to ranije apelirao, između ostalih, i predsjedniku Skupštine RS Igoru Radojčiću, ali da je naišao na odgovor o tome kako su okolnosti otežane smjenom vlade, smjenom ministra… Biskup Komarica neprihvatljivim smatra da je policijskoj prijavi potrebno tri mjeseca da pristigne od Prijedora do Banje Luke. “Kada se, ne daj Bože, čovjeka ubije, kao što se to dogodilo u Zavalju, onda lijemo ‘krokodilske suze’ i izražavamo sućut… i to je lijepo. Ali treba to spriječiti. Prema tome, iz svoga mjesta ja apeliram na nadležne da se zaštiti svaki čovjek, pa tako i život svakoga svećenika”, riječi su biskupa Komarice koji je ujedno podsjetio da je u Banjolučkoj biskupiji ubijeno sedam svećenika, od kojih je jedan ubijen godine 2004., a za čije ubojstvo nitko nije odgovarao.