Zagreb, 30. 9. 1998. (IKA) – Postulatura za proglašenje blaženim i svetim kardinala Alojzija Stepinca priredila je 29. rujna tiskovnu konferenciju u prostorijama Tajništva Hrvatske biskupske konferencije. Novinarima se obratio postulator kauze mons. Juraj Batelja koji je na početku rekao da je tiskovna konferencija sazvana kako bi se novinari “izvijestili o samom činu beatifikacije kardinala Stepinca te se pojasnile neke nejasnoće koje su u tisku ili krivo protumačene ili nisu utemeljene na činjenicama ili dokumentima”.
U najkraćim crtama mons. Batelja je izložio tijek postupka za proglašenje blaženim i svetim kardinala Stepinca, istaknuvši kako je “važno znati da je beatifikacija otpočela kao postupak za utvrđivanje svetosti njegova života, da se ustanove kršćanske vrline koje je živio i je li ih živio u natprosječnom stupnju”. Podsjetio je, također, kako su u tijeku toga postupka saslušana 74 svjedoka te da su gotovo svi svjedoci govorili o mučeništvu kardinala Stepinca. Osim toga povjesničari stručnjaci kojima je bila povjerena prikupljena dokumentacija i izvorni spisi zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca tražili su da se ne završi biskupijski dio postupka prije nego li se obavi zemna ekshumacija ili prepoznavanje zemnih ostataka nadbiskupa Stepinca. U tijeku svih tih događaja sudac delegat mons. Antonio Cassieri koji je taj posao vodio u ime Kongregacije za proglašenje blaženih i svetih vlašću koju ima u redovitom tijeku postupka zatražio je da se istraži odmah u istome mahu i mučenički vid života i smrti zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca.
Govoreći o Stepinčevu životu, mons. Batelja je rekao da se Stepinac “očitovao kao liječnik socijalne bijede grada Zagreba, kao utemeljitelj i dobar pastir koji proročanski gleda jedan grad, jednu metropolu, jednu središnjicu naroda koja mora imati oaze duhovnoga života te je uspio uspostaviti u gradu Zagrebu 14 novih župa”. Pri tome je također podsjetio i na Stepinčevo zauzimanje za priređivanje euharistijskih kongresa i hodočašća u marijanska svetišta.
“Radi nekih nejasnoća koje zatamnjuju bilo povijest našega naroda bilo samo djelovanje nadbiskupa Stepinca, želim reći da je postulator zajedno sa svojim suradnicima teolozima, povjesničarima, pravnicima, liječnicima i svima ostalima ispitao odnosnu građu o povijesnoj činjenici progona koji su, nakon 8. svibnja 1945, bili upereni protiv Katoličke Crkve i protiv katoličke vjere kao opijuma naroda”, rekao je mons. Batelja.
Mons. Batelja je potom predstavio dijelove niza dokumenata iz arhiva Ministarstva vanjskih poslova, arhiva Vichijeve vlade u Parizu, arhiva Međunarodnoga Crvenog križa u Ženevi, Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Velike Britanije kao i njemačke arhive u Berlinu, Beču i Grazu te Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu koji nedvojbeno svjedoče o Stepinčevom zauzimanju za progonjene u doba ustaške vlasti u Hrvatskoj, među kojima i dio teksta iz ilegalnog tiska francuskoga pokreta otpora. Mons. Batelja također je predstavio i dokumente koji su bili isključeni iz sudske rasprave na suđenju kardinalu Stepincu, a koji također svjedoče o istom te da je obrana na suđenju predstavila popis sa 47 svjedoka koje je sud također odbio. Među njima bio je i episkop pravoslavno-pakrački Emilijan te srpski liječnici u Zagrebu, a dr. Budisavljević je zbog toga čak izgubio svoje radno mjesto. Na novinarsku zamolbu da prokomentira nedavni zahtjev centra Simona Wiesenthala u Parizu da Sveti Otac odgodi proglašenje blaženim kardinala Stepinca, mons. Batelja je kratko odgovorio da tim privatnim inicijativama nije potrebno posvećivati veliku pozornost, jer predstavljeni dokumenti svjedoče o Stepinčevu mučeništvu i nevinosti.
Na konferenciji je bilo riječi i o relikvijaru koji će biti predan Svetom Ocu u tijeku misnog slavlja u Mariji Bistrici. Relikvijar, kako je istaknuo mons. Batelja, je remek-djelo hrvatske umjetnosti a u svečanom ophodu će ga nositi djevojka koja je čudesno ozdravila od cerebralne paralize po zagovoru kardinala Stepinca.