Banja Luka, (IKA/KTA) – U Biskupskom ordinarijatu u Banjoj Luci u četvrtak, 24. rujna predsjedavajući Vijeća za sredstva društvenog priopćavanja BK BiH banjolučki biskup dr. Franjo Komarica održao je prigodnu tiskovnu konferenciju povodom 43. Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija kojeg Katolička Crkva u BiH obilježava u nedjelju 27. rujna. Na konferenciji je uz biskupa sudjelovao vlč. Žarko Vladislav Ošap, zadužen u biskupiji za medije te sedam novinara te dva snimatelja iz različitih lokalnih medijskih centara. Biskup Komarica je izdvojio najvažnije elemente i naglaske iz poruke pape Benedikta XVI. za 43. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija koja nosi naslov: “Nova tehnologija, novi odnosi. Promicati kulturu poštivanja, dijaloga i prijateljstva.” Podijelio je zatim prigodnu publikaciju koja uz Papinu poruku sadrži i biskupov uvod, te prikladne molitve vjernika i popis svih crkvenih institucija u BiH koje imaju svoje web stranice.
Nakon predstavljanja Poruke uslijedila su pojedinačna pitanja. Novinare je zanimalo mogu li nove tehnologije šteti u odgoju naši mladih za normalne komunikacije jer se stvaraju tzv. virtualna prijateljstva te kako biskup komentira “povijesni događaj” koji se dogodio toga dana posjetom kardinala Josipa Bozanića Jasenovcu. Zamoljen je također da stalna ponavljanja lokalnih političara kako se Hrvati ne žele vratiti na svoja ognjišta.
U odgovorima biskup je naglasio prevažnu ulogu obitelji i drugih institucija koje su se stavile u službu odgoja i njihovu odgovornost da pomognu današnjem mladom čovjeku pravilno se služiti tehnološkim dostignućima u komunikacijama. Što se tiče „povijesnog događaja” biskup je najprije upozorio da je domaći biskup mons. Škvorčević godinama već pohađao zajedno sa svojim svećenicima i vjernicima Jasenovac i tamo molio za sve žrtve bezumlja. Nadodao je da je dobro što se ovo danas događa, jer svaki čovjek, kao Božje stvorenje, bio živ ili mrtav, zaslužuje poštovanje. Da se tako pristupa čovjeku izbjegle bi se i mnogobrojne manipulacije koje su na tim prostorima na djelu kada su mrtvi iz nedavnih ratova u pitanju. Biskup se osvrnuo i na pitanje u vezi povratka Hrvata u Banjolučku biskupiju i u BiH. Nad tim ljudima izvršen je zločin i on se tako i danas treba nazivati. Crkva se uključila u omogućavanje povratka tih ljudi rasutih po svijetu ali Crkva nije država niti želi voditi politiku. Nažalost moram priznati, ustvrdio je biskup, da živim u državi koja, čini se, mrzi jedan dio svojih stanovnika i danas kada ne želi ništa učiniti oko njihovog povratka, a u javnosti izlazi s takvim izjavama svojih političara.