Zagreb, (IKA) – Tiskovna konferencija u povodu 38. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije održana je 23. travnja u prostorijama Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. O temama zasjedanja govorili su predsjednik Odbora HBK za sredstva društvene komunikacije riječki nadbiskup dr. Ivan Devčić, zatim predsjednik Komisije HBK Justitia et Pax pomoćni zagrebački biskup dr. Vlado Košić te predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak.
Nadbiskup Devčić je u obraćanju novinarima rekao da je na plenarnom zasjedanju HBK sudjelovalo više delegata biskupskih konferencija iz susjednih zemalja: Austrije, BiH, Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, Slovenije, Poljske i Italije, a prvog dana na zasjedanju je sudjelovao i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari.
Glavne teme zasjedanja bile su Crkva i mediji, svećenici i laici koji su podnijeli mučeništvo u doba komunizma, 600. obljetnice svetišta u Ludbregu, osnivanje novih biskupija u čemu, kako je rečeno, konačnu riječ uvijek ima Sveta Stolica, a jedna od tema zasjedanja bila je i Crkva pred novim religioznim pojavama. Na zasjedanju je, kako je izvijestio nadbiskup Devčić, bilo riječi i o radu Hrvatskog Caritasa a podnesena su i izvješća pojedinih tijela HBK te izvršena potrebna imenovanja.
Kao predsjednik Odbora HBK za sredstva društvene komunikacije nadbiskup Devčić se posebno osvrnuo na temu Crkva i mediji iznijevši zapažanje kako je u Hrvatskoj vrlo prisutna monopolizacija vlasništva nad medijima što kao posljedicu ima osiromašenje i komercijalizaciju medijskih sadržaja. Uočeni su razni utjecaji koji se kose s osnovnim načelima novinarske struke, te su se biskupi založili za slobodne medije u kojima će novinari moći neometano i bez ikakvih pritisaka i intervencija sa strane raditi svoj posao. Biskupi su na zasjedanju istaknuli i važnost crkvenih medija te je od strane Odbora predloženo da se izradi nacrt jednog objedinjavajućeg tijela svih medija koji djeluju pri HBK koje bi imalo zadatak koordinirati sve ono što HBK već ima ali i predložiti nove sadržaje osobito što se tiče novih medija i korištenja i primjene novih tehnologija.
Druga tema o kojoj je govorio nadbiskup Devčić bili su nove religiozne pojave kako unutar tako i izvan Crkve. Na zasjedanju HBK, kako je rekao, istaknuta je potreba osposobljavanja vjernika da mogu razlikovati što je u svim tim gibanjima pozitivno i u kojoj mjeri u skladu s autentičnim crkvenim učenjem.
Nadbiskup Devčić je pritom posebno istaknuo kako je vjera čin čitave osobe, uključuje cijelog čovjeka, njegov razum, racionalnost i emocionalnost, te je upozorio na opasnost da se u tim pokretima stavlja naglasak na samo jednom vidiku religioznog doživljavanja, najčešće emocionalnosti.

U nastavku tiskovne konferencije novinarima se obratio biskup Mrzljak koji je govorio o planovima koje Hrvatski Caritas planira poduzeti u trenutačnoj krizi. Rekao je kako je na zasjedanju istaknuta potreba da se djeluje na sve tri razine: nacionalnoj, biskupijskoj i župnoj, ali da je ova potonja osobito važna jer je najbliže ljudima. Biskupi su stoga potaknuli organizirani Caritas u župama i istaknuli kako Caritas može poticati druge koji mogu pomagati.
Također se očekuju inicijative kako u pojedinim situacijama pružiti pomoć, kao i konkretni prijedlozi kako poticati kreativnost i nove poduhvate koje caritasi mogu pokrenuti i organizirati. Caritas želi ponuditi nadu da se prebrodi kriza, istaknuo je predsjednik Hrvatskog caritasa.
On je govorio i o proslavi 600. obljetnice Svetišta Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu koja će se slaviti 2011. godine. Rekao je da se svake godine na Svetu nedjelju, koja se slavi na prvu nedjelju rujna, u Svetištu okupi od 40.000 do 50.000 vjernika. Svake godine na taj dan svečanu euharistiju slavi drugi hrvatski biskup, a ove će godine svečanu misu predvoditi riječki nadbiskup Ivan Devčić. Rekao je također da se u pripravi za veliki jubilej svetišta pripremaju brojne aktivnosti.

Biskup Košić je govorio o svećenicima i vjernicima koji su podnijeli mučeništvo u doba komunizma. Rekao je da se ne smije zaboraviti žrtva tih hrvatskih mučenika kojih nije mali broj razmjerno broju hrvatskih stanovnika. Na zasjedanju je istaknuto kako je potrebno istražiti zločine počinjene nad Hrvatima nakon Drugoga svjetskog rata te dostojno obilježiti spomen na te žrtve. O tome su u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji i Požeškoj biskupiji objavljena dva izdanja, sličan projekt se radi i u Zagrebačkoj nadbiskupiji a biskup Košić je spomenuo i monumentalno djelo Ante Bakovića “Hrvatski martirologij XX. stoljeća” o 663 mučenika Crkve u Hrvata 20. stoljeća.
Spomenuo je pritom kako će Crkva hrvatskih mučenika biti spomen-mjesto na sve hrvatske mučenike, ali je rekao i kako u svim biskupijama moraju postojati centri u kojima će biti prisutan spomen na te žrtve. Osvrnuo se i na prikrivena grobišta, poput onoga koje je nedavno otkriveno u starom rudniku blizu sela Huda jama blizu Laškoga u Sloveniji. Stav je biskupa da ta grobišta treba nastaviti istraživati, dostojno ih obilježiti a zločince procesuirati, no najvažnije je, kako je istaknuo predsjednik Komisije HBK Justitia et Pax, otkriti istinu koja je dugo vremena prikrivana. On je rekao i da ima dojam da i danas mnogi prikrivaju istinu, i to ne samo oni koji su na neki način bili povezani s tim zločinima, već i državne institucije, jer kako drukčije objasniti da ni nakon 18 godina od osamostaljenja nije poduzeto gotovo ništa u otkrivanju istine o tim strašnim zločinima.
Izvijestio je također novinare kako će se u organizaciji Predsjedništva Vijeća europskih biskupskih konferencija, čiji je dopredsjednik zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u Zagrebu 9. lipnja ove godine održati skup “Odnos Crkve prema krizi”. Tom prigodom će se Predsjedništvo CCEE-a susresti s predsjednicima Komisija Justitia et Pax europskih biskupskih konferencija.

Biskupi su zatim odgovarali na novinarska pitanja. Nadbiskup Devčić je zamoljen da prokomentira studentske prosvjede u Zagrebu i Zadru. Rekao je da se on načelno zauzima za to da se problemi rješavaju kroz dijalog te da svi moraju biti svjesni mogućnosti u kojima se nalazimo ali i da se ozbiljno razmotri mogućnost da se studentima izađe u susret. Pritom, rekao je nadbiskup Devčić, treba imati na umu da Hrvatska zaostaje za ostalim europskim zemljama po postotku sveučilišno obrazovanih građana.
Jedno od novinarskih pitanja odnosilo se i na SOS trgovine, koje su zbog trenutačne financijske krize otvorene primjerice u susjednoj Sloveniji. Biskup Mrzljak rekao je kako u Hrvatskoj ne postoji zakonska regulativa po kojoj bi Caritas osnivao trgovine. Caritas može samo prikupljati robu i dijeliti je onima kojima je potrebno, dakle djeluje kao posrednik a ne kao trgovac koji robu prodaje, istaknuo je biskup Mrzljak.

.