Istina je prava novost.

TISKOVNA KONFERENCIJA U POVODU ZASJEDANJA HBK

Zaključke XXII. plenarnog zasjedanja HBK javnosti su predstavili potpredsjednik HBK zadarski nadbiskup Ivan Prenđa te splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić.

Zagreb, 26. 4. 2001. (IKA) – Tiskovna konferencija posvećena temama, radu i zaključcima XXII. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, koje se održava od 24. do 26. travnja u Zagrebu, održana je danas u prostorijama Tajništva HBK u Zagrebu. O zasjedanju su govorili potpredsjednik HBK zadarski nadbiskup Ivan Prenđa te splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić. Kroz tiskovnu konferenciju je vodio pročelnik Ureda zagrebačkog nadbiskupa za odnose s javnošću Nedjeljko Pintarić.
Novinarima se najprije obratio nadbiskup Prenđa, koji je još jednom istaknuo važnost nedavnog imenovanja predsjednika HBK zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića potpredsjednikom Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), istaknuvši kako je to potvrda da Europa vidi i razumije važnost djelovanja Crkve na ovim prostorima od koje očekuje rezultate i prinose u pogledu nove evangelizacije. Nadbiskup Prenđa je također rekao kako je jedna od tema zasjedanja bila i analiza jubilejskih događanja prema Papinu pismu na završetku Svete godine “Novo millennio ineunte” te budućim pothvatima u svezi s tim. Nadbiskup Bozanić, rekao je nadalje potpredsjednik HBK, posebno je istaknuo važnost pastorala obitelji i u skladu s tim potrebu jačanja stava prema životu i vraćanja nade.
Na zasjedanju, istaknuo je nadalje nadbiskup Prenđa, bilo je također riječi o pastoralu duhovnih zvanja i laikatu, ekumenskim nastojanjima i novim religioznim pokretima kod nas. Istaknuo je i kako je na zasjedanju posebno bilo riječi o dokumentu o trajnom đakonatu čiji bi jasniji obrisi trebali biti predstavljeni na jesenskom zasjedanju HBK.
Nadbiskup Marin Barišić u svojem se obraćanju osvrnuo na aktualne prilike u Crkvi i društvu, što je bila posebna točka plenarnog zasjedanja. Istaknuti su, među ostalim, problemi odlaska mladih iz domovine, prisutnost izbjeglica i prognanih te visoki stupanj ispolitiziranosti društva. Nadbiskup Barišić je posebno upozorio na nepomirljiva suprotstavljanja i podjele u političkom životu te se zauzeo za uzajamno uvažavanje među suprotnim političkim pozicijama. Podsjetivši kako je UN ovu godinu proglasio godinom dijaloga, nadbiskup Barišić je istaknuo kako se biskupi zalažu za veći dijalog s vlašću radi zajedničkog djelovanja u prilog općem dobru. Izrazio je žaljenje zbog poteškoća na koje se u tome dijalogu nailazi te nedostatka informacija od druge strane kao i nedovoljne razmjene mišljenja.
Mons. Barišić je također rekao da je potpredsjednik BK BiH mostarski biskup Ratko Perić izvijestio o stanju u BiH. Biskupi su razmotrili što se može učiniti u tome pogledu budući da postoji povezanost s Hrvatima u BiH na nacionalnom i vjerskom području. Osvrćući se na ulogu međunarodne zajednice u političkom životu susjedne BiH, biskupi su izrazili zahvalnost za veliki trud i pomoć koju pruža, ali i istaknuli kako ona nije uvijek bila “učiteljica i svjedok demokracije” na tim prostorima te da njezini postupci nisu uvijek bili demokratični. Biskupi su pozvali vlasti u našoj zemlji da pruže diplomatsku i materijalnu pomoć hrvatskom narodu u BiH. Biskupi HBK, rekao je nadalje Barišić, pozivaju vjernike da se odazovu predstojećim lokalnim izborima te da “pogledaju koje su to osobe i programi prema njihovim kršćanskim nazorima za koje bi mogli dati svoj glas”.
Nadbiskup Barišić je rekao kako se na zasjedanju razgovaralo i o nacrtu dokumenta o ratu i perspektivama mira u kojem bi se iznijela cjelovita analiza događanja u proteklom desetljeću. Biskupi su se pritom založili za promicanje kulture mira na našim prostorima te unošenje oproštenja i milosrđa u našu svakodnevnu stvarnost u čemu bi mogle prednjačiti upravo institucije. Nadbiskup Barišić je na kraju izvijestio i o ostalim točkama plenarnog zasjedanja, poput Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, za koji su dane neka pravna pojašnjenja, zatim nekih liturgijskih knjiga, Biblijskom djelu i očuvanju okoliša.
Za voditelja Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve u Zagrebu na zasjedanju je potvrđen dr. Stjepan Baloban. (i04648sa)