Zagreb, (IKA) – Uvodno predavanje “Tisućljetno hrvatsko glagoljaštvo i njegovi ćirilometodski korijeni” održao je akademik Stjepan Damjanović s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na početku predavanja istaknuo je važnost proglašenja sv. Ćirila i Metoda suzaštitnicima Europe, čime je Ivan Pavao II. posvjedočio da Europa ima i svoje istočno krilo, te se u daljnjem izlaganju osvrnuo na hrvatsku glagoljašku baštinu. Podsjetio je kako najstariji sačuvani hrvatski glagoljični tekstovi potječu iz jedanaestoga su stoljeća. No, povijesni dokumenti, posebice papinska pisma svjedoče da ih je bilo i u desetom stoljeću. Od 11. do polovice 16. st. glagoljica je premoćno pismo u bilježenju hrvatskoga jezika.
Sve hrvatsko najstarije ostvareno je njome: kultni tekst Bašćanske ploče, najstariji hrvatski zakonik Vinodolski, najstarija hrvatska tiskana knjiga, najstarija hrvatska početnica i dr. Napomenuo je, kako se za neke se najstarije hrvatske tekstove pisane ćirilicom i latinicom može dokazati da su prepisani još sa starijih glagoljičnih matica. Predavač se nadalje osvrnuo na glagoljaštvo kroz stoljeća, te posebno istaknuo da se četrnaesto i petnaesto stoljeće zovu zlatnim dobom hrvatskoga glagoljaštva. Iz toga vremena imamo sačuvano tridesetak cjelovitih brevijara, dvadesetak misala i tri psaltira te još puno fragmenata. Kasnije, u 16. stoljeću glagoljična se sastavnica hrvatske pismenosti iz središta hrvatskih kulturnih događanja pomalo seli na periferiju i prepušta glavnu ulogu latiničnomu bilježenju hrvatskih jezičnih idioma, ali nipošto ne treba misliti da se proizvodnja glagoljičnih rukopisa i tiskovina smanjila u odnosu na korpus iz „zlatnoga doba glagoljaštva”. Predavač je još jednom posvijestio duhoki trag Svete braće. U zboru glasova koji zahvaljuju Bogu za darove koje su pojedinci i narodi dobili po Svetoj braći ima puno razloga da hrvatski glas bude među najglasnijima, rekao je na kraju akademik Stjepan Damjanović.
Na skupu sudjeluje više od trideset izlagača iz Hrvatske, Rusije i Austrije i to teologa, povjesničara, slavista, te povjesničara umjetnosti. Prvi ciklus predavanja otvorio je fra Kristijan Kuhar o trećoredskoj glagolitici. “Zbirka isprava u Arhivu provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša” bila je tema izlaganja Mirjane Matijević Sokol. Ugledna gošća Svetlana O. Vialova iz Ruske nacionalne knjižnice u Sankt Peterburgu govorila je o rukopisima franjevaca trećoredaca glagoljaša pohranjenima u toj instituciji, dva zbornika Šimuna Klimantovića, te po jedan Rabljanina Petra Milutinića i Andrije Čučkovića, kao i javno bilježničke isprave Jurja Černića (Črnića) sastavljene dalekog 25. studenog 1635. godine. O reguli franjevaca samostanskoga III. reda po starohrvatskom prijevodu tumačio je Johaness Reinhart sa Sveučilišta u Beču.