Zagreb, (IKA) – Znanstveno i pastoralno suočavanje s pitanjima Drugoga vatikanskog koncila uz četrdesetu obljetnicu završetka Koncila na XLV. Teološko-pastoralnom tjednu u Zagrebu nastavljeno je 26. siječnja u jutarnjim satima predavanjima posvećenima Zakoniku kanonskoga prava te moralnim i etičkim izazovima četrdeset godina nakon Koncila.

Predavanje o temi “Zakonik kanonskoga prava – teološko-pravna sinteza Sabora” održao je dr. Josip Šalković, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U prvom dijelu predavanja dr. Šalković je govorio o vremenu između Sabora pa sve do izdavanja preuređenog i osuvremenjenog Zakonika kanonskoga prava, koji je kao plod zbornog rada u skladu s učiteljstvom Crkve i naravi Sabora Crkva dobila 25. siječnja 1983. godine. Govoreći o teološko-pravnim ostvarenjima saborskih načela u Zakoniku, dr. Šalković je rekao kako je Sabor povezanim izlaganjem u svojim četirima konstitucijama pokazao korijene Crkve u Objavi, njezinu životnost u liturgiji, njezinu sakramentalnu strukturu te njezino poslanje u svijetu. Između saborskih načela, koja izražavaju pravu i vlastitu sliku Crkve, istaknuo je nauk prema kojem se Crkva predstavlja kao Božji narod, a hijerarhijska vlast kao služenje; nauk koji prikazuje Crkvu kao zajedništvo i potom određuje međusobne odnose koji moraju vladati između partikularne i opće Crkve te između zbornosti i prvenstva rimskog prvosvećenika; nauk prema kojem svi članovi Božjeg naroda, na sebi vlastit način sudjeluju u trostrukoj Kristovoj službi: svećeničkoj, proročkoj i kraljevskoj; nauk o dužnostima i pravima vjernika, posebice laika; nauk o karizmama i naglašavanje prava i dužnosti da se vrše; razvoj novih oblika zbornog sudioništva na različitim razinama; ekumenska, misijska i pastoralna usmjerenost Crkve. Istaknuta načela ne iscrpljuju sav teološki sadržaj koji je utjecao na novi Zakonik, nego pomažu da bi se shvatile fundamentalne linije kanonskog pravnog uređenja, napose Zakonika, rekao je dr. Šalković te napomenuo kako Zakonik na određeni način možemo shvatiti kao veliki napor da se sam taj nauk, tj. saborska ekleziologija, prenese u kanonistički govor. Govoreći o provedivosti Zakonika i stvaranju novih pristupa za naše okolnosti, predavač je rekao kako je u razdoblju od 40 godina nakon Sabora ostvarena hrabra preobrazba u crkvenim ustanovama, upozorivši kako se upravo u Zakoniku nalazi opisan idealni program te preobrazbe koju tek treba ostvariti u budućnosti. Govoreći o problemima i pitanjima vezanima uz Zakonik, dr. Šalković je spomenuo neupoznatost sa sadržajem, nezaživljenost, nizak stupanj pravne kulture te selektivnu primjenu prava. Kako bi se problemi riješili, dr. Šalković je izrazio potrebu stvaranja novog pravnog mentaliteta kao i novi pristup unutar kojih kanone treba razumjeti u idealnom trokutu kojeg čine: Sveto pismo, dokumenti Drugoga vatikanskog koncila i novi Zakonik. Nakon predavanja uslijedila je rasprava.

Nakon kraće stanke dr. Stjepan Baloban, pročelnik Katedre socijalnog nauka Crkve Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održao je predavanje o temi “Moralni i etički izazovi četrdeset godina nakon Koncila”. Na samom početku dr. Baloban je ukazao na činjenicu kako se moral često nalazi iznad razumijevanja vjernika. S druge strane, u medijima se govori o problematici pobačaja, umjetne oplodnje, eutanazije i sličnim pitanjima na način koji se razlikuje od službenog crkvenog morala. Pri tome je vrlo bitno da crkveni predstavnici moraju imati jasne stavove te je važna metoda njihova priopćivanja, rekao je dr. Baloban, pripominjući kako je moralno učenje Crkve potrebno približiti suvremenom čovjeku.
Govoreći o moralnim i etičkim izazovima, predavač je problematiku podijelio u dva dijela. U prvom dijelu govorio je o pitanjima vezanim uz brak, obitelj, spolni život i bioetiku. Primijetio je kako se u javnim raspravama, u pluralističkom društvu kakvo je i u Hrvatskoj, o pitanjima koja su spomenuta, vrlo rijetko pojavljuju vjernici laici u raspravama, te je istaknuo potrebu njihova većeg sudjelovanja u tim raspravama. Nadalje je istaknuo nužnost informacije i organizacije kod inicijativa vezanih uz spolni odgoj, promjenu zakonodavstva te bioetiku. Govoreći o nekim društvenim karakteristikama u spomenutoj problematici, dr. Baloban je upozorio na selektivni pristup kao i na činjenicu kako se lijeve opcije na političkoj sceni približavaju liberalnim opcijama te žele udaljiti Crkvu iz rasprava na društvenoj razini. Govoreći o socijalnom nauku Crkve, dr. Baloban je istaknuo kako se socijalni pastoral stavlja pred Crkvu kao njezin svojevrsni put. Prema njegovim riječima, društvo je u pitanjima i problemima socijalnog karaktera daleko otvorenije za rješenja, prijedloge i nauk Crkve, dok je u problematici etike suprotna situacija. Zato je upravo socijalni nauk Crkve velika prilika samoj Crkvi da bi evangelizirala i bila prisutna u sveopćem društvu. Na kraju predavanja dr. Baloban je zaključio kako se kršćani i Crkva ne smiju dati istisnuti iz javnosti kada se govori o problematici, bila ona socijalnog, etičkog ili nekog drugog karaktera, dok se u samoj Crkvi trebaju ustrajno tražiti prikladniji načini kako poruku priopćiti ljudima našeg vremena. I nakon toga predavanja uslijedila je vrlo zanimljiva i živa rasprava, kojom su završena jutarnja predavanja drugog dana Teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu.