Zagreb, (IKA) – Od ovoga broja, koji datumski (s nadnevkom od 29. lipnja 2008.) pokriva sam početak Godine sv. Pavla, Glas Koncila objavljuje novu rubriku “Tragom djela i misli apostola Pavla” koju ispisuje dr. Ivan Bodrožić, a koja ima i podrubriku: “Apostol Pavao piše…” kojom se želi čitateljima pomoći da se čitanjem biblijskih, osobito Pavlovih, tekstova i sami obogate.
Naslovna tema Glasa Koncila je odluka pape Benedikta XVI. kojom je osnovao novu crkvenu pokrajinu – Đakovačko-osječku metropoliju, podigavši dosadašnju Đakovačku ili bosansku biskupiju na novu Đakovačko-osječku nadbiskupiju te oživjevši drevnu Srijemsku biskupiju. List donosi očitovanja, tim povodom, novoga nadbiskupa i metropolita Marina Srakića te biskupa novoimenovanog srijemskog Đure Gašparovića i požeškog Antuna Škvorčevića, jer je Požeška biskupija prešla iz Zagrebačke crkvene pokrajine u novoosnovanu Slavonsku.
Iz života Crkve u svijetu uz redovito praćenje Papinih nastupa uz Angelus i na generalnoj audijenciji list posebnu pozornost posvećuje odlučnom stavu austrijskih biskupa da se ne popusti naumljenom omalovažavanju braka i obitelji koje bi se dogodilo kad bi bio usvojen sporni zakon o životnom partnerstvu. Biskupi se posebno osvrću na “takozvanu ‘zabranu diskriminacije'” koja predstavlja razlog za “ozbiljne brige s obzirom na ustavno pravo”. List izvješćuje i o upravo održanom 49. međunarodnom euharistijskom kongresu u Quebecu u Kanadi.
U rubrici “Intervju” Darko Grden ugostio je o. Aurelija Mozzettu, vrhovnog poglavara Družbe sinova Bezgrešnog začeća, redovničke zajednice kojoj je pripadao i fra Bonifacije Pavletić za kojega ta družba priprema pokretanje postupka za proglašenje blaženim. Mozzeta govori o služenju te družbe bolesnicima i siročadi, te navodi da družba drži bolnice, domove zdravlja, stacionare, kuće za bolesnike (poput one za oboljele od AIDS-a u Rimu), potom za djecu i mlade s poteškoćama koji dolaze iz svijeta prostitucije, maloljetničke delinkvencije… zatim prihvatno-odgojno-obrazovne centre za djecu i mlade s tjelesnim i duševnim oštećenjima, nekoliko koledža, neki od njih su veliki kao onaj u Santa Feu u Argentini s 1700 pitomaca, u Kamerunu s više od 3000 pitomaca, te nekoliko velikih redovitih škola, od osnovnih do srednjih, te nekoliko specijalnih strukovnih škola. On je progovorio i o takozvanom “bijelom sirotištvu”, o djeci koja imaju roditelje, ali su ti roditelji stalno odsutni, pa djeca i mladi ostaju sami posljedica čega je da je stopa samoubojstava među mladima u Europi i SAD-u nevjerojatno visoka, upravo zbog te samoće.
U rubrici “Propisi-pravo-pravda” Stjepan Androić opisuje lutanje hrvatske socijalne politike između američkog, krajnje liberalnog, i europskog – solidarnog sustava te se zauzima za primjenu europskoga koncepta. Dr. Mladen Parlov u teološkom osvrtu nastavlja analizu suvremene Europe, a znanstvenici postavljaju teško i važno pitanje: Je li ideja biogoriva zločin?
Kakvo je stanje s uzgojem voća u Hrvatskoj i treba li Hrvatska uvoziti voće u razgovoru s jagodarima istražio je Vlado Čutura i otkrio javnosti kako poljoprivredni proizvođači imaju vrlo velike zamjerke na tako veliki uvoz i onoga što i sami možemo proizvesti.
Kolumnistica Đurđica Ivanišević Lieb osvrće se na sve veću potragu za čudom, magijom i drugim alternativama u hrvatskom društvu te uz ostalo ističe: “Zaboravljajući koliko je sam život čudo, trajno tražimo naokolo čuda, što graniči s gubljenjem vjere a ne s vjerom, a tek kad nam se nešto teško dogodi, shvaćamo koliko je sam život čudo.”
Kakav je bio odnos Stjepana Radića prema Katoličkoj Crkvi istražio je crkveni povjesničar Juraj Kolarić, a o svom traženju i nalaženju istine posvjedočio je 91-godišnji iznimno zanimljivi splitski franjevac dr. fra Petar Bezina.
Zadarska suradnica Ines Grbić predstavlja otočku župu Zadarske nadbiskupije – župu sv. Petra i Pavla na otoku Sestrunju i otoku Rivnju za koju župnik Joso Kero s nostalgijom ističe da ima tolika bogatstva, a vrlo malo ljudi. U serijalu “Vjernici laici aktivni u Crkvi” Tanja Baran predstavila je šibensku inspektoricu, angažiranu voditeljicu župnoga Caritasa i župnu suradnicu Borku Papak.
Uz Dan državnosti u komentaru pod naslovom “Zadaće hrvatske države” upozorava se da usprkos napredaka hrvatski državni aparat mora još puno učiniti da bi bolje ispunio svoju temeljnu zadaću – služenje općemu dobru cjelokupnoga hrvatskoga društva i svim građanima. U tekstu se uz ostalo ističe da “državni aparat nije jednako u službi cijeloga društva i svih građana odnosno da nije dorastao uspostaviti takva ‘pravila igre’ da ni jedna skupina ne bi mogla imati monopol ili nerazmjerno velik utjecaj niti na javnoj sceni niti iza javne scene”.
Uz ovaj, posljednji broj Glasa Koncila u mjesecu lipnju na dodatne 32 stranice dolazi i novi broj mjesečnoga magazina Prilika s naslovnom temom “Prometna kultura – zakon u nama”.